Govoreći o primatu koji su televizijske serije u kreativnom smislu preuzele od filma, glumac Hju Lori je još pre nekoliko godina konstatovao: „Nekad su ljudi na televiziju gledali kao na siromašnu rođaku filma. Film je danas bogati stric koji je sve upropastio i sad živi u prikolici, a najbolje priče danas se pričaju na televiziji, koja je uspela da privuče velike reditelje i sjajne pisce“. Tragajući za što boljim pričama koje će pretočiti u serije, producenti ih traže i nalaze u književnosti. Tokom prošle godine neke od najuspešnijih serija snimljene su prema romanima koje je kod nas objavila Laguna. Tako je prema romanu Margaret Atvud nastala serija „Sluškinjina priča“ koja je dobila nagradu „Emi” za najbolju dramsku seriju prikazanu u 2017. godini, a zapažena je bila i Netfliksova ekranizacija njenog romana „Alijas Grejs“, emitovana krajem godine. 
Prošle godine imali smo priliku da pratimo i prvu sezonu „Američkih bogova“, serije snimljene prema čuvenom Gejmenovom romanu, zatim seriju „Bela princeza“ prema romanu Filipe Gregori, kao i „Trinaest razloga“, ekranizaciju istoimenog romana Džeja Ašera. Najbolja aktuelna naučnofantastična serija „Prostranstva“, čija treća sezona uskoro počinje na televizi „Syfy“, snimljena je prema jednoj od najboljih ikada napisanih spejs-opera, istoimenom serijalu Džejmsa S. A. Korija, iz kojeg je Laguna dosad objavila pet naslova, od kojih je poslednji „Nemezine igre“. Jedno od najprijatnijih iznenađenja protekle televizijske sezone bila je nemačka serija „Vavilon Berlin“, u režiji Toma Tikvera, dosad najskuplja evropska produkcija na neengleskom jeziku. Serija s radnjom smeštenom u Berlin poslednjih dana Vajmarske republike nastala je prema romanima nemačkog pisca Folkera Kučera, čiji je triler „Jedan nerešen slučaj“ jedan od Laguninih hit naslova. Ove serije su obeležile godinu za nama, a evo koji nas novi serijali rađeni po Laguninim naslovima čekaju ove godine.
Već od 22. januara, na američkoj televiziji TNT počeće sa emitovanjem serija „Alijenista“, zasnovana na istoimenom bestseleru Kejleba Kara. Radnja Karovog trilera odigrava se u Njujorku 1896. godine, gde nakon serije ubistava muških prostitutki predsednik Komesarskog odbora policijske uprave Teodor Ruzvelt, budući predsednik SAD, okuplja specijalni tim, na čelu s psihologom Laslom Krajzlerom, kako bi pronašao ubicu. Budžet serije je pedeset miliona dolara, a glavni lik tumači nemački glumac Danijel Bril.
Od 7. aprila kreće serija „Istina o slučaju Harija Keberta“, MGM-ova ekranizacija istoimenog trilera Žoela Dikera, koji su kritičari opisivali kao švajcarski odgovor na Stiga Lašona, nastao ukrštanjem Vladimira Nabokova, Filipa Rota i „Tvin Piksa“. Radnja romana smeštena je u Njujork 2008, u vreme tadašnjih američkih predsedničkih izbora, i prati istragu mladog pisca koji pokušava da dokaže nevinost svog nekadašnjeg profesora optuženog za ubistvo jedne tinejdžerke od pre tri decenije. Glavnu ulogu u seriji s budžetom od 35 miliona dolara igra Patrik Dempsi, a režira je oskarovac Žan-Žak Ano.
U Španiji uskoro počinje da se prikazuje serija „Katedrala na moru“, snimljena po predlošku bestselera Ildefonsa Falkonesa, koji je u svom romanu na vanredan način oživeo Barselonu XIV veka i, pripovedajući sudbinu svojih junaka, ispričao priču o pola veka dugoj izgradnji crkve Santa Marija del Mar, jednog od simbola katalonske prestonice.Podelite na društvenim mrežama:
                Šta smo čitali u oktobru 2025. godine: 5 književnih preporuka
                
                Ne propustite Sajamske dane u knjižarama do 7. novembra
                
                Završen Sajam knjiga – otkrijte koji su Lagunini naslovi bili najtraženiji
                
                „Gorka pilula“ Pavla Zelića u Prvoj kragujevačkoj gimnaziji 5. novembra
                Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.