Mada smo u mnogim ranijim Laguninim izdanjima već saznali dosta o najmoćnijoj zemlji istoka, u knjizi „
Najkraća istorija Kine“
Linda Džejvin uspeva da sažme više hiljada godina bogate prošlosti na dvestotinak strana, beležeći sve, od drevnih dinastija koje su ustoličile ogromno carstvo Dalekog istoka do nastanka savremene supersile koja predvodi svet u mnogim oblastima kao najmnogoljudnija nacija planete i zemlja sa najbržom stopom privrednog razvoja. Slavne ličnosti, heroji i zlikovci, vladari, generali, filozofi, političke intrige, vojni sukobi, previranja, umetnička, tehnička i naučna dostignuća, deo su svega onoga što ispunjava dugi niz prevrata i zaokreta, uspona i padova u kineskoj istoriji.
Poniženja i osvajanja koja su trpeli od stranih osvajača, ali i od imperijalističkih i kolonijalnih sila, unela su prkos i istrajnost u karakter naroda koji pokušava da povrati sjaj nekadašnjeg carstva. Jeste da cara više nemaju, ali je apsolutizam i dalje tu. Iz čvrstine potrebne da bi se upravljalo s više od milijardu stanovnika izrodila se i strahovlada kao neodvojivi deo nacionalnog nasleđa. Zbog ekstremnih razlika među različitim regionima, narod se oduvek poistovećivao s vladarima i dinastijama, vezujući svoju pripadnost za njih, a ne za pojam Kina ili Kinez, i to donekle pojašnjava njihovu opsesiju jakom vlašću i autoritetima. Treba naglasiti i da je, kada je posle Drugog svetskog rata Komunistička partija došla na vlast, samo jedna četvrtina stanovnika umela da čita i piše.
Istovremeno i sažeta i temeljna u svom pisanju, Džejvinova nas vodi na put kroz istoriju daleko dužu od Kineskog zida, Puteva svile ili čuvene reke Jangce: počevši od slavne dinastije Džou (čiju vladavinu smatraju zlatnim dobom mira i napretka), koja je, ustoličena 1050. g. p. n. e, izrodila Sidartu i Konfučija, preko ratoborne dinastije Čin i potom čuvenih Hanovaca koji će učvrstiti državni aparat i pokrenuti doba inovacija (izmisliće papir, plodored u poljoprivredi, proizvodnju čelika, udariti temelje matematici i astronomiji), sve do zlatne epohe dinastije Tang čiji će zakonik biti osnova kasnijeg pravosuđa, i legendarne Vu Cetijen, jedine carice u kineskoj istoriji koja će, iako skandalozna zbog seksualne nezasitosti, uneti niz novina u državnu službu. O njoj je više pisala i
Šan Sa u Laguninoj ranijoj knjizi „
Carica“.
Tu je i čuveni Kublaj-kan koji će u 13. veku osnovati mongolsku dinastiju Juan (više o tome u Laguninoj knjizi „
Stepska carstva“) koja će čitav vek vladati Kinom i dovesti Marka Pola na Daleki istok! Na kraju slede i raskoš dinastije Ming (koja će iznedriti najlepša umetnička i književna dela) i dugovečna dinastija Ćing koja će presto držati sve do revolucije 1911. godine.
Saznaćemo i kako su Britanci zatrovali Kineze opijumom, kako je nastala Republika Kina, kako je Mao Cedung osnovao Komunističku partiju, kako je kasnije Deng Sjaoping sproveo reforme i uveo Kinu u moderno doba, kako je došlo do masakra na Tjenanmenu, i kako im je danas i pored dramatičnog privrednog rasta, najveća rak rana upravo neobuzdana, beslovesna korupcija koja ljude često košta života izazivajući nebrojene nesreće i tragedije i svirepe pokušaje njihovog zataškavanja.
Autor: Miroslav Bašić Palković