Laguna - Bukmarker - 8 poznatih pisaca koji su karijeru započeli u Njujorku - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

8 poznatih pisaca koji su karijeru započeli u Njujorku

Umetnici su još u 19. veku napuštali rodnu grudu da bi živeli u Njujorku, slobodno se izražavali i postigli uspeh. Mnogim siromašnim umetnicima i ambicioznim piscima grad je predstavljao potencijal za sticanje uglednih veza i prijateljstava sa srodnim dušama, kao i mogućnost da im se dela objave i steknu slavu. Međutim, svako mora negde da počne. Ovo su najinteresantnija zanimanja kojima su se u Njujorku bavili izuzetni pisci pre nego što su postali poznati.



Volt Vitmen: šegrt u štampariji

Volt Vitmen, najoptimističniji patriota, najpoznatiji je po svojoj zbirci pesama, „Vlati trave“. U ovom revolucionarnom delu, Vitmen se afirmisao kao začetnik slodobnog stiha obrađujući teme poput religije, seksualnosti, ropstva, rata i Američkog sna u lirskom, skoro proznom stilu. Međutim, pre nego što je istorija prepoznala Vitmena kao čoveka nadahnjujućih reči, izuzetnog dobročinitelja i ležernog skitnicu, on je radio kao šegrt u štampariji za novine Patriot na Long Ajlendu, a kasnije i kao slovoslagač u Njujorku. Kao šegrt u štampariji Vitmen je ovladao štampanjem i slovoslaganjem, koje će ga naposletku upoznati sa svetom izdavaštva i pisanja. Vitmen je čak osnovao i sopstvene novine, Long Ajlender (The Long Islander).

Herman Melvil: brodski potrčko

Priča o kapetanu Ahabu i njegovoj potrazi za osvetom prema velikom belom kitu, Mobi Diku, je klasik i često predstavlja izazov čak i za najiskusnije čitaoce. Iako je u svoje vreme obasipan oštrim kritikama, Melvilovo delo je s vremenom steklo odgovarajuće priznanje. Melvilovi romani spadaju pod žanr nautičke fikcije, naročito „Mobi Dik“, koji je savršeni primer ovog književnog oblika. Možda je na Melvilovo pisanje najviše uticalo iskustvo brodskog potrčka sa krstarica. Obećavši mu posao, ujak ga je nagovorio da se preseli na Menhetn, gde se Melvil zaposlio na trgovačkom brodu Sent Lorens. Iskustva sa ovog broda će mu poslužiti kao inspiracija za delo „Redburn: His First Voyage“.

Skot Ficdžerald: kopirajter

Skot Ficdžerald je zaslužan za neke od najboljih knjiga prve decenije dvadesetog veka, a njegova dela često oslikavaju život iz doba džeza u smislu romantike, bogatstva i društvenih staleža. Njegov roman „Veliki Getsbi“ i kratka priča „Neobični slučaj Bendžamina Batona“ danas su nezaobilazni deo američkog književnog nasleđa. Zbog žarke želje da ostvari svoje književne ambicije, kao i da osvoji naklonost Zelde, žene u koju je bio zaljubljen, Ficdžerald se preselio u Njujork u potrazi za poslom. Nakon što su mu rekli da odustane od novinarstva, dobio je ponudu da radi kao daktilograf u reklamnoj agenciji. Ko bi pomislio da je neko rekao Ficdžeraldu da nešto ne može?

Lengston Hjuz: pomoćni kuvar, pralja i čistač stolova

Hjuz je dao neverovatan doprinos poeziji i književnosti. Bio je pionir džez poezije i vođa Harlemske renesanse, a njegove istinske i brutalno iskrene reči su oslikavale svakodnevni život radničke klase Afroamerikanaca i značaj rasne osvešćenosti. Otac mladog Hjuza nije podržavao njegovu ambiciju da postane pisac. Pošto je po dogovoru počeo da studira za inženjera na univerzitetu Kolumbija, mnogo vremena je provodio u Harlemu, dok konačno nije napustio fakultet zbog rasnih predrasuda. Kako bi se izdržavao, ali i da bi imao dovoljno vremena za pisanje, Hjuz je radio razne čudne poslove, pa je bio i pomoćni kuvar, pralja i čistač stolova, dok se nije ostvario kao objavljeni pesnik.

Džozef Heler: kovačev šegrt

Iako je još kao dete bio talentovan i pun entuzijazma, nakon što je završio srednju školu, rođeni Njujorčanin Džozef Heler je radio razne poslove, koji nisu bili ni izbliza povezani sa pisanjem. Kao adolescent, Heler je radio kao kovačev šegrt, pre nego što je pošao u vojsku. Posle rata, dobio je magistarsku diplomu iz engleskog jezika na univerzitetu Kolumbija i radio je kao nastavnik, a zatim i kao kopirajter. Heler je prvi put nešto objavio 1948. a kasnije je ostvario neverovatan uspeh romanom „Kvaka 22“, koji se prodao u milionima primeraka i smatra se za jedan od najboljih romana 20. veka, a njegov naslov je usvojen kao opštepoznati izraz.

Harper Li: službenica za avionske rezervacije

Mnogim ljudima su poznata imena Atikus Finč i Bu Redli, iako nisu sigurni odakle. Harper Li je pisanje privuklo u srednjoškolskim danima. Posle fakulteta, koji nije završila, Lijeva se preselila u Njujork gde je prodavala avionske karte i usput pisala. U Njujorku je obnovila kontakt sa svojim drugom iz detinjstva, Trumanom Kapoteom, perspektivnim piscem u to vreme, i značajnom vezom. Lijeva se sprijateljila i sa brodvejskim kompozitorom koji joj je dao pozamašan božićni poklon – finansirao je godinu dana kako bi mogla da se posveti pisanju romana. Taj roman je naposletku postao „Ubiti pticu rugalicu“.

Toni Morison: urednica

Dela Toni Morison su duboka i emotivno autentična jer govore o rasnim temama. Nakon što je dobila magistarsku diplomu, Morisonova je predavala engleski na mnogim univerzitetima. Godine 1965. počela je da radi kao urednica, da bi kasnije postala viša urednica u izdavačkoj kući Rendom Haus u Njujorku. Pisanjem je počela da se bavi u sklopu nezvanične grupe kojoj se priključila dok je predavala na univerzitetu Hauard. Kratka priča koju je napisala za ovu grupu je kasnije postala njen prvi roman „Najplavlje oko“, koji je objavljen tek 1970, kada se preselila u Njujork.

Peti Smit: pomoćnik u knjižari

Iako Peti Smit možda nije toliko poznata po svom književnom radu koliko po uticaju na pank rok, njeni tekstovi, poezija i memoari se često smatraju za uticajna umetnička dela. Napustila je koledž 1967. da bi živela u Njujorku. Dok je radila u knjižari, Smitova je upoznala svoju simpatiju, fotografa Roberta Mepltorpa, kome je posvetila svoje memoare, „Just Kids“. U svojim delima, Smitova je opisala njihov život i zajedničke avanture u Njujorku. Smitova je bila i aktivni član grupe St. Marks Poetry Project, gde se usmerila na pisanje i glumu sedamdesetih godina. Ovaj period života je doprineo njenoj uspešnoj reputaciji tekstopisca.

Autor. Ešli Džouns
Preuzeto sa: theculturetrip.com
Prevod: Đorđe Radusin
Foto: Pixabay


Podelite na društvenim mrežama:

bukmarker podkast, ep 11 darko tuševljaković dobitnik ninove nagrade laguna knjige Bukmarker podkast, ep. 11 – Darko Tuševljaković: Dobitnik Ninove nagrade
05.02.2026.
„Dobitnik Ninove nagrade“ moglo bi biti dovoljno da predstavimo našeg 11. gosta – Darka Tuševljakovića i razgovor o njegovom romanu „Karota“. Ali, naravno, ima tu mnogo više od toga, pisac, prevodilac...
više
igrajmo se kao nekad igrom kroz znanje komplet zanimljive geografije , zanimljive opšte kulture i zanimljivi sport na popustu 20  laguna knjige Igrajmo se kao nekad – igrom kroz znanje: Komplet „Zanimljive geografije“, „Zanimljive opšte kulture“ i „Zanimljivi sport“ na popustu 20%
05.02.2026.
Kupovinom kompleta društvenih igara iz serije „Igrajmo se kao nekad“: „Zanimljive geografije“ „Zanimljive opšte kulture“, „Zanimljivi sport“ ostvarite 20% popusta od 19. januara do 20. februara 2...
više
ekskluzivna promocija manga serijala alisa u ničijoj zemlji 5 febraura laguna knjige Ekskluzivna promocija manga serijala „Alisa u Ničijoj zemlji“ 5. febraura
05.02.2026.
U četvrtak 5. februara, u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC, održaće se ekskluzivna promocija manga serijala „Alisa u Ničijoj zemlji“, koji će se prvi put pojaviti u prevodu na srpski jezik. Pro...
više
nagrada politikinog zabavnika za roman tata kaže gambit stefana tićmija laguna knjige Nagrada „Politikinog zabavnika“ za roman „Tata kaže gambit“ Stefana Tićmija
05.02.2026.
Roman Stefana Mitića Tićmija „Tata kaže gambit“ 47. je dobitnik književne nagrade „Politikinog zabavnika” za delo namenjeno mladima objavljeno 2025. godine na srpskom jeziku.   Žiri za nagr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.