Laguna - Bukmarker - Bezbedan strah: Zašto bi deca trebalo da čitaju strašne knjige - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Bezbedan strah: Zašto bi deca trebalo da čitaju strašne knjige

Pisac Kavan Skot plaši decu već godinama – i evo razloga zbog čega to radi.



„Nije u redu!“

Reči su me naterale da podignem pogled dok sam potpisivao knjige prilikom posete jednoj biblioteci. Jedna mama je stajala ispred mene, namrštena, napućenih usana.

„Samo smatram da je neodgovorno, to je sve.“

Upravo sam završio sa predavanjem u sklopu radionice o strašnim pričama i zlim čudovištima pred uzbuđenim osnovcima. Pročitao sam im jezivi odlomak iz jedne priče stvorivši pri tom pravu horor atmosferu. Dami koja mi se obratila na kraju predavanja nije se dopalo ono što je čula. Ispostavilo se da je bila zabrinuta da će njen sin imati košmare, uplašen pričama o vampirima, vukodlacima i zombijima.

Razumeo sam njenu brigu. Imam dve ćerke, i kada su bile mlađe vodio sam računa o tome šta gledaju i čitaju. A opet, evo me – pisac koji je napravio karijeru plašeći decu strašnim pričama iz „Doktora Hua“ i „Ratova zvezda“.

Da li je neodgovorno plašiti mlade čitaoce? Pa, jeste... ako je to sve što pokušavate da uradite. Međutim ja iskreno verujem da je mala injekcija straha u avanturističkim knjigama važna iz više razloga.

„Živimo u zastrašujućem svetu“

Na prvom mestu, zabavno je. To je jedan od glavnih razloga što horor priče uopšte postoje. Volimo da budemo uplašeni, dok god je bezbedno, a knjige su bezbedne ako se čitaju na bezbednom mestu.

Strašna priča je književna verzija vožnje na rolerkosteru. Smestite se u svoje sedište, vežete bezbednosne pojaseve, i spremni ste za uzbudljivu vožnju koja vam ubrzava puls. Stomak vam se grči i prsti vas svrbe. I kada se vožnja završi u devet od deset slučajeva, smejete se. Upravo ste gurnuli sebe na samu ivicu vaše zone komfora a da ni jedan trenutak niste proveli u stvarnoj opasnosti.

Isto je i sa strašnim knjigama. Živimo u zastrašujućem svetu, pogotovo za decu. Postoji toliko stvari koje ne razumeju, u njima vrve emocije koje zbunjuju većinu odraslih. Osećaju strah i bes. Mogu biti frustrirana ili nervozna ili ljubomorna. Moraju da se nose sa odbijanjem i razočaranjem.

Strašne priče pomažu deci da nauče kako da se suoče sa stvarnim svetom. One su način da se predoči deci da život nije uvek lak i da nauče da je u redu da budu uplašena. Čudovišta su zabavna, ali mogu nam pomoći da razumemo strašne situacije i kako da ih savladamo.

Strašne knjige nam pružaju šansu da proučimo naše strahove, da pričamo o njima, i da otkrivamo negativne emocije umesto da ih zakopavamo duboko u sebi.

Deca su najbolji cenzori

Međutim, ima pisaca koji mogu biti neodgovorni. Kao i u slučaju fikcije, postoje pravila koja moraju da se prate, pogotovo kada se piše za mlađe čitaoce. Morate da budete oprezni, da ne gurate stvari previše daleko. Nekontrolisano krvoproliće i grafičko prikazivanje nasilja je nedozvoljeno, i uvek morate da imate na umu da deca vole srećne krajeve, heroje koji pobeđuju i zloće koje dobijaju zaluženu kaznu.

Ali to ne znači da priča treba da bude umotana u šareni papir sa mašnom na vrhu. Pogledajte samo knjige Roalda Dala, Nila Gejmena, Dž. K. Roling, i videćete da dečje priče mogu biti mračne i da su deca sposobna da razumeju više nego što mislimo.

Takođe su i najbolji cenzori. Ako dete misli da je knjiga previše strašna, zatvoriće je i uzeće neku drugu.

Učenje o opasnostima

Saslušao sam u biblioteci zabrinutu mamu, i popričao sa njom o knjigama koje je volela kada je bila dete. Da li je čitala nešto strašno? „Ne!“, brzo je odgovorila, predomislivši se potom.

Rekla mi je da je mnogo volela „Lav, veštica i orman“, ali da je zbog Snežne veštice imala košmare. Slušajući je kako opisuje svoje ružne snove, bilo mi je zanimljivo što sam primetio da se osmehuje, i onda sam joj objasnio da je zahvaljujući Edmundovim iskustvima sa Vešticom naučila da stranci mogu biti opasni.

Njen sin nikada nije čitao knjige o Narniji i pitao je da li u njima ima čudovišta, na šta je ona odgovorila: „Da“. Pitao je može li da ih pročita. Napustila je biblioteku smešeći se, ćaskajući sa svojim sinom o opasnim zmajevima, užasavajućim vukodlacima i zastrašujućim goblinima.

Nadam se da će zajedno pročitati još mnogo, mnogo strašnih priča.

Autor: Kavan Skot
Izvor: booktrust.org.uk
Prevod: Aleksandar Mandić


Podelite na društvenim mrežama:

akcija koja se ne propušta 2 za 1 kupite jednu, a drugu knjigu dobijate za 1 dinar laguna knjige Akcija koja se ne propušta! „2 za 1“– kupite jednu, a drugu knjigu dobijate za 1 dinar
19.06.2025.
Dragi knjigoljupci, Od 16. do 30. juna 2025. godine, imaćete jedinstvenu mogućnost da iskoriste sjajnu povoljnost – akciju „2 za 1“ u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs. ...
više
promocija romana lusi bojana savića ostojića 19 juna laguna knjige Promocija romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića 19. juna
19.06.2025.
U četvrtak 19. juna od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće održana promocija knjige „Lusi“ Bojana Savića Ostojića. O knjizi će, pored autora, govoriti Saša Bošković, urednik,...
više
promocija romana ukus straha zorana petrovića 24 juna laguna knjige Promocija romana „Ukus straha“ Zorana Petrovića 24. juna
18.06.2025.
Promocija romana „Ukus straha“ Zorana Petrovića biće održana u utorak 24. juna od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC. Pored autora, govoriće Mina Kebin, urednica, i dr Dag Kolare...
više
novi ulov dobro jutro, zvezdo moja  laguna knjige Novi ulov: „Dobro jutro, zvezdo moja“
16.06.2025.
Nije ona uvek bila ovakva. Uskoro će se u Laguninom izdanju naći preporuka Fredrika Bakmana – „Dobro jutro zvezdo moja“ – debitantski roman švedske spisateljice Johane Svanberj. U centru prič...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.