Laguna - Bukmarker - „Bleferski vodič: vino“ – Korisna igra opštim mestima - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

„Bleferski vodič: vino“ – Korisna igra opštim mestima

Do pre nekoliko decenija potcenjeni u intelektualnim krugovima, bleferski vodiči za određenu oblast, ako su urađeni najsavesnije moguće, s promenom duha vremena počeli su da dobijaju na značaju. S obzirom na to da sve više ljudi zbog egzistencije mora da radi sve više slabo plaćenih poslova i na neverovatno virtualno umnožavanje količine informacija – ali i dezinformacija – korektni priručnici uopšte, danas mnogima ostaju gotovo jedini način za sticanje kakvog-takvog obrazovanja. I, s druge strane: ukoliko autor(i) ima(ju) nameru da štivo o kakvima govorimo bude iole primećeno, nema načina da se informacija u vidu takve knjige danas istakne ako ona na malom prostoru nije obrađena vrlo ekonomično i pregledno. Posebno ako je primenjena na večitu temu kakva je vino, koje je tretirano, na primer, još u Starom zavetu počev od „Legende o potopu“ („I napiv se vina opi se /Noje, op. D.P./, i otkri se nasred šatora svog"), dok je shvatanje vina kao Isusove krvi deo novozavetnog nasleđa.

Ponešto od toga pominju i Džonatan Gudol i Hari Ers u svom „bleferskom vodiču“. I mnogo više od toga: štivo, između ostalog, donosi pregled vinskog pribora, zemalja-proizvođača vina, poželjnih gestova na degustaciji ili u komunikaciji sa konobarom a, između 61. i 63. stranice, sistematizovan presek najznačajnijih crvenih, belih, roze i „iskričavih“ vina (iz knjige učimo da bi tu bilo pogrešno reći „gazirano“). Podela ciljne grupe ove knjige nije toliko metodološki stroga ali provejava, te pažljiv čitalac može primetiti da se Gudol i Ers obraćaju čitaocima usmerenim ka običnom, naprednom i iskusnom „bleferstvu“.

Autorska komunikacija s publikom je uglavnom kolokvijalna, a u svojim vrhuncima, poprima prozni šmek: „Oni (novi proizvođači, op. D.P.) izazivaju špansku tradicionalnu, mačo zaokupljenost produženim odležavanjem u ustajalim starim buradima iz kojih neizbežno nastaju umorna, oksidirana, veoma tanična vina s malo arome grožđa“ (str. 93). Gudol i Ers građu predaju ipak najpre duhovito, o čemu za ovu priliku može da posvedoči nekoliko citata: „Gevirvctraminer – takođe je poznat kao traminer, ali to je suviše kratko i lako za izgovor“ (55); „Majmun bi mogao da napravi vino“ (67) ili „Treba da imate na umu da su ljudi vrlo sentimentalni prema Italiji i dozvoljavaju sebi da veruju kako, samim tim što je zemlja lepa, i vina moraju biti dobra – a italijanski ugostitelji ovu slabost uveliko koriste“ (89). Potonji citat sugeriše da, iako autori vode računa o tome da brzo nauče čitaoca izvesnim opštim mestima, u isti mah teže i da ga sačuvaju od drugih. (Što nije nimalo paradoksalno, jer: „Privilegija blefera jeste da su nedosledni“; 97). O potonjoj smernici knjige svedoči Gudolovo i Ersovo razračunavanje sa stereotipima poput „In vino veritas“ ili da je Nemačka izrazito pivska zemlja, da kiselo u vinskom žargonu znači nedostatak, ili da kao značajne destinacije za naslovnu temu treba shvatiti samo vinski tradirane zemlje poput Francuske, Španije ili Italije. Međutim, čak i pojedince koji prate promene trendova u vezi sa temom, vrebaju stereotipi: kada se spomene da među nove masovne države-proizvođače zaslužne za svojevrsnu demokratizaciju vina spadaju Australija, Novi Zeland i Južnoafrička Republika, i dalje malo ko zna da se u potonjoj desertni muskat pravi još od sredine 17. veka. Pošto će o takvim stvarima većina zainteresovane publike prvi put čuti od Gudola i Ersa, ova knjiga, iako bi se možda drugačije očekivalo, zapravo srazmerno manje služi opštim mestima no što ih razbija.

Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.