Laguna - Bukmarker - Dušan Nedeljković: Pišem umesto što govorim - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Dušan Nedeljković: Pišem umesto što govorim

Razgovor sa autorom Dušanom Nedeljkovićem povodom novog romana „Glavonja“ u izdanju Lagune.

Vlasnik ste živopisne biografije, postoji problem da čovek odredi čime se bavite u životu, ali imam jednostavno pitanje: Zašto pišete?

Pišem umesto što govorim. Svakodnevnica je ubrzana do nepodnošljivosti i iz mene u samoodbrani izvire bujica reči. Negde barem deo toga mora da ostane zabeležen, zbog pokolenja koja nadolaze. U ovom novom romanu odlučio sam da „skinem rukavice“ i potučem se onako sirovo sa životom. Dosta sam bio skroman i smeran. Više nemam prava na to. Pružio sam šansu „različitostima“ dovoljno se obuzdavao pred politički korektnim. Vreme mi ističe. Moram da kažem sve što imam pre nego što odem u hlad i sklonim se sa ovoga sveta. Pišem onako kako znam. Ne znam drugačije.

Istražujući po društvenim mrežama primetila sam da imate stalne čitaoce, ali i dosta novih koji se pohvalno izražavaju o vašem pisanju.

To je problem književnosti u konzumentsko vreme. Izdavačke kuće (što je logično) forsiraju komercijalne autore, samim tim mi mali i neznatni smo skriveni od očiju javnosti. Šalim se. Ja sam tu na svom terenu. Od kada sam klinac bio oslanjam se na sebe. Kao što je pre izvesnog vremena jedan moj drugar rekao: „Nije panker samo onaj ko je svirao u pank bendu, nego onaj ko je usvojio 'Uradi sam' filozofiju života.“ Sam pišem, sam brišem, sam se pozicioniram na internetu putem socijalnih mreža i to mi je super. Uživam u interakciji koja omogućava LIVE komunikaciju sa čitaocima. Treba samo naći meru i ne biti dosadan. Teško je kulturi u državi u kojoj je većinsko stanovništvo opterećeno politikom i idolopoklonstvom. Svaka knjiga koja se pročita je uspeh sam po sebi. Zadovoljan sam zato što nije izostala ni podrška moje izdavačke kuće u obaveštavanju javnosti na društvenim mrežama da je „Glavonja“ stigao.

Pročitala sam da vas novinar Petar Popović upoređuje sa Prelevićem, Oklopčićem, Jevrićem. Ko je vaš književni uzor i šta sada čitate?

Izuzetno sam ponosan što je neko poput Pece napisao tako nešto o meni. Imao sam razlog da se rodim. Nemam uzor. Posle prvog romana kritika me je upoređivala sa Hanterom Tomsonom, a ja do tada nikada nisam pročitovao njegovu „Paranoju u Las Vegasu“ a ni „Dnevnik ruma“, koje sam naknadno brže bolje isčitao. Pa ličimo, zar ne? Ali kao i sve kod mene ima neku dozu neobičnosti tako da je moj književni uzor pronašao mene a ne ja njega. Volim da čitam. U poslednje vreme sam preokupiran biografijama i publistikom. Čitam biografiju Elton Džona, Simora Stajna, knjige o bendovima Rolingstones i Ramones. Isčitao sam i „Zamalek“ Dejana Stankovića. Pitko štivo.



Roman „Glavonja“ je vaš sedmi roman. Predstavite ga ukratko.

Roman „Glavonja“ je po meni dostojan „otisak“ epohe ludih dvadesetih u koje smo upali ni od kuda. Mislim da se u potpunosti uklopio u vrlo ozbiljnan svetski retro-šik trend veličanja i nekrititičkog obožavanja estetike i društvenih normi iz prošlosti. Glavonja je jedan od nas. Momak od industrijskog čelika. Karakteristična pojava ponikla u Beogradu u privilegovanim vremenima Titovog vremena. Osoba koja je nehajno prošla kroz sve etape života i nekom čudom stigao do 50+.

Jesu li vaša dela autobiografska? „Glavonja“ je napisan u prvom licu.

Sve je izmišljeno. Izmaštano. Ili je istinito, nemam pojma. Posledice nestašluka u mladosti uzele su danak pa mi se mešaju stvarnost i snovi. Voleo bih da sam ja Glavonja.

Šta mislite o svojim kolegama piscima?

Ja nisam pisac. Ja sam čovek koji piše romane. Voleo bih da nestanu svi sujetni pisci, onda bi nam svima bilo lakše i lepše. Ne volim ljude koji nameću nešto svoje kao pravilo. Protiv takvih uniformisanih pojava se borim ceo svoj život. Volim Deksine srednjovekovne vesterne, volim kako Vlada Arsić piše svoje romane, čekam Srđana Valjarevića da se konačno nakani i objavi roman, obraduje me uvek kada neko izleti iz šina mejnstrima koji forsira javnost. „Biblija“ Džonija Rackovića je jedan takav akt. Samo ću još reći da mi je fenomen da medijski ljudi više favorizuju pisce iz bivših republika SFRJ nego što nas ovdašnje tretiraju. To mi nije jasno? Ko je tu agendu nametnuo?

Kako reagujete kada napadaju Vaše knjige?

Zašto bi bilo ko napadao moje knjige. Ako im se ne sviđa neka je bace.

Za kraj, mada negirate, kako biste definisali sebe kao pisca?

Ja sam Mark Tven za grejvere.

Autor: Tamara Skrozza
Izvor: msdss.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.