Laguna - Bukmarker - Književni klub – „Mavrov izveštaj“ - Knjige o kojima se priča
Noć knjige od 12. do 14. decembra
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Književni klub – „Mavrov izveštaj“

Tema 51. tribine Laguninog književnog kluba koja je održana 10. maja u knjižari Delfi SKC bio je roman „Mavrov izveštaj“ marokanske književnice Lejle Lalami, koji je nagrađen prestižnom nagradom „American Book Award“, a bio je i u najužem izboru za Pulicerovu nagradu. O knjizi su govorile profesorka i publicistkinja Neda Todorović i novinarka Dragana Kovačević.


 
Stranice „Mavrovog izveštaja“ ispunjene su imaginarnim memoarima prvog crnog istraživača Amerike Mustafe el Zamorija, zvanog Estebaniko. Kao rob španskog konkistadora, on je u šesnaestom veku sa svojim gospodarom Dorantesom doplovio na Floridu u ekspediciji punoj opasnosti. Godinu dana kasnije, Estebaniko će biti jedan od svega nekoliko članova posade koji su preživeli.
 
Dok putuje po Americi sa svojim španskim saputnicima, gube se uloge roba i gospodara Starog sveta, i Estebaniko postaje jednak drugima, iscelitelj i izuzetan pripovedač. Njegova priča osvetljava na koje se sve načine naši narativi preobražavaju u istoriji – i kako pripovedanje može da pruži čoveku priliku da preživi i da se iskupi.
 
Profesorka Todorović je na početku citirala pisca Patrika Ziskinda koji je napisao da kada ga pitaju kakva je knjiga koju je upravo pročitao, on kaže odlična, a onda pokušava da se seti kako se zove pisac, koji je naslov, šta je sadržaj knjige, mada zna da je bila sjajna. „Ova knjiga spada među ona dela za koja to ne važi. Ovu knjigu pročitate, zapamtite ime Lejle Lalami, zapamtite neobičan naslov i sadržaj, gde prvi put o osvajanju novog kontinenta dobijate svedočenje nekog ko je i sam rob, a naš glavni junak je postao rob tako što je sam sebe prodao, što se retko dešava. Mada pomislim da smo svi mi ponekad sebe prodali i da smo u nekoj vrsti ropstva – profesiji, porodici, prijateljima – tako da ova knjiga ima i univerzalno značenje.“
 
Dragani Kovačević je prva asocijacija kada je pročitala ovaj roman bio Servantesov „Don Kihot“. „I u ovom romanu se stalno nešto događa, od prve strane ne možete da ga ispustite iz ruku, to je tipičan avanturistički roman, ali sa mnogo dubljom pozadinom. Ta priča o ropstvu, o španskom osvajanju američkog kontinenta, pokazuje nam koliko je bilo surovosti tokom uništavanja indijanske civilizacije, što mi i znamo, ali kada jedan rob ima svoju priču, to vas zanese toliko da imate utisak da čitate o nekom istinitom događaju. Sve je izmišljeno, ali je ubedljivo napisano. Ovo je roman i o identitetima, i o veri, slobodi i pravednosti.“
 
Prvi deo knjige je priča o osvajanju slobode. „Naš junak koji je sticajem okolnosti, da bi spasao svoju porodicu, postao rob, prolazi čitav taj strašni period ekspedicije u kojoj je bilo 600 ljudi, od kojih četvoro preživljava, i on među njima“, istakla je profesorka Todorović. „On u svemu tome pokušava da pronađe za sebe izlaz i da se oslobodi, to je njegovo postepeno osvajanje slobode. Podtekst cele priče je ljudska pohlepa, koja je urođena i koja pokreće ljude. Ovo nije samo istorijski, avanturistički ili ljubavni roman, svaki čitalac će pronaći neki nivo priče koji će njemu lično biti veoma zanimljiv.“
 
Dragani je posebno lep deo knjige o sećanju na detinjstvo glavnog junaka. „Estebaniko je stvarno svašta istrpeo u svom životu, služio je bahate gospodare Špance, imao je odličan odnos sa Indijancima jer je razumeo ulogu gospodara i robova, potlačenih i slobodnih ljudi, on se uzdiže iznad svih, jer iako je i on u jednom trenutku u svom životu osetio pohlepu, ona je nemerljiva u odnosu na onu njegovih gospodara. U ovom romanu, koji vam stalno drži pažnju, nema pobednika.“
 
„Mavrov izveštaj“ govori o ljudskoj prirodi izučavajući različite ljude, različite identitete i kulture koje se sudaraju u šesnaestom veku prilikom osvajanja Floride, on zapravo govori o univerzalnosti ljudske prirode koju uvek pokreće pohlepa, a vrlo mali broj ljudi teži ka osvajanju slobode, bez obzira na materijalno.  

  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna

Naredna, 52. tribina Laguninog književnog kluba zakazana je za prvi petak u junu (7. jun), a tema će biti knjiga priča Džordža Sondersa „Deseti decembar“. Ova knjiga biće na popustu 30% do 7. juna u svim knjižarama Delfi i Laguninom klubu čitalaca u Resavskoj 33.


Podelite na društvenim mrežama:

uzbudljiv prvi dan noći knjige književni maraton sa domaćim piscima i tajna božićna biblioteka kao najtraženiji naslov laguna knjige Uzbudljiv prvi dan Noći knjige – književni maraton sa domaćim piscima i „Tajna božićna biblioteka“ kao najtraženiji naslov
13.12.2025.
Na radost svih knjigoljubaca, u toku su dani najvećih popusta, sjajnih poklona i druženja sa piscima. Zimska Noć knjige počela je u petak 12. decembra u svim knjižarama Delfi, Laguninim klub...
više
noć knjige od 12 do 14 decembra  laguna knjige Noć knjige od 12. do 14. decembra!
13.12.2025.
Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Lagunin...
više
počela je noć knjige  laguna knjige Počela je Noć knjige!
12.12.2025.
Na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu u svim Delfi knjižarama i Laguninim klubovima čitalaca počela je 33. Noć knjige koja će trajati sve do nedelje uveče 14. decembra! Knjižare su od ...
više
pisci lagune u deset gradova u srbiji za noć knjige književni maraton u skc u  laguna knjige Pisci Lagune u deset gradova u Srbiji za Noć knjige! Književni maraton u SKC-u!
12.12.2025.
Pored hitova domaće i svetske književnosti, velikih popusta, čitaoce tokom Noći knjige očekuje druženje sa piscima Lagune u čak deset gradova u Srbiji! Novu Laguninu knjižaru u Čačku, u TC BIG,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.