Laguna - Bukmarker - Malin Sten: Za triler je ključna dobra radnja - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Malin Sten: Za triler je ključna dobra radnja

Kako se na pravi način gradi atmosfera napetosti i uzbuđenja, švedska autorka Malin Sten pokazala nam je romanom „Srećna Nova godina“.

Roman „Srećna Nova godina“ čisto je blaženstvo za ljubitelje trilera. Priča o nestaloj sedamnaestogodišnjakinji i porodicama koje kriju brojne tajne odmah zaokuplja pažnju i majstorski prelazi iz napetosti u furiozno uzbuđenje.

Autorka je Malin Sten, švedska spisateljica, koja je tim romanom zakoračila u svet književnosti za odrasle. Do sada je napisala preko 40 knjiga za mlade, a kako je došlo vreme da se oproba u pisanju trilera, otkriva specijalno za čitaoce Bukmarkera.

Kako je došlo do toga da pišete trilere?

Dobila sam ideju dok sam bila na novogodišnjoj zabavi. Moja ćerka, koja je tada imala 16 godina, bila je sa svojim prijateljima, prvi put bez mame. Kad sam prijateljima na svojoj zabavi rekla da brinem za nju, oni su, umesto da me uteše, pričali priče o divljim tinejdžerskim žurkama. I njihova nešto starija deca bila su pozvana na istu zabavu kao i moja ćerka, i izgledalo je da uživaju dok sam postajala sve nervoznija. Pomislila sam: Šta ako se nešto baš loše dogodi... U januaru 2019. isporučila sam četiri različita rukopisa za decu i pretpostavila da moj urednik ne čezne za još jednim. Pa zašto ne bih napisala novogodišnju priču za odrasle? Žanr je došao zajedno sa idejom, ali ja sam veliki obožavalac trilera.

Kako ste došli na ideju za radnju knjige „Srećna Nova godina“?

Neke detalje radnje jasno sam videla od samog početka: želela sam da u priči bude neko ko će nestati, a da svi ostali likovi budu sumnjivi. Moja ideja je bila da stvorim priču u kojoj bi svako mogao da bude negativan lik. Veći deo radnje nastao je tokom pisanja. Negativce sam menjala nekoliko puta.

Kako ste gradili karaktere junaka knjige?

Za radnju su vam potrebna trvenja između likova, a prilično rano sam znala da jedna porodica treba da ima gomilu novca, a druga da nema. To otvara vrata zavisti. Takođe, želela sam da karakteri budu „stvarna ljudska bića“, ljudi sa lošim i dobrim mislima. U mojim romanima nema superheroja i superzlikovaca, ima samo običnih ljudi koji su uvučeni u strašne situacije.

Da li je za Vas kao pisca veći izazov bio dobro predstaviti likove ili je bilo uzbudljivije voditi radnju sa neočekivanim preokretom?

Radnja je za mene uvek izazov, to je sigurno najteži deo. Ali uz tri glavna junaka, gde nam se svaki predstvalja iz svoje perspektive, bio je izazov razdvojiti njihove glasove.



Kako biste nam opisali svoj stvaralački proces? Imate li omiljeno mesto za pisanje, omiljeno doba dana...?

Radim kao autor sa punim radnim vremenom, tako da, kad ne držim predavanja (o pisanju, uglavnom u školama), pišem od kuće, u svojoj kancelariji, po radnom vremenu. Ponekad pišem vikendom ili noću jer tako želim, ne zato što mi je potrebno. Volim svoj posao!

Poznati ste i kao pevačica i tekstopisac. Kako se to uklapa sa Vašom karijerom pisca? Koliko su u Vašem slučaju te dve oblasti umetnosti povezane?

Muzika mi je bila sve između 12. i 30. godine. Svirala sam u različitim bendovima i pisala gomile pesama. Ali ne bavim se muzikom već 20 godina. Veza između ovih umetnosti je pisanje. Volela sam da zapisujem svoje misli, pa sada pišem romane. Kad sam bila mlađa, pisala sam pisma, kratke priče, poeziju, članke i stihove.

Šta još volite pored pisanja? Koliko su zapravo Vaša interesovanja, ili hobiji, inspiracija za dela koja stvarate?

Volim da provodim vreme napolju, priroda mi je važna – važna je i za moje kreativne procese. Priroda smiruje, i kad mi je potreban predah od kompjutera, izađem u šetnju – to mi obično pomogne da savladam prepreke i razvežem čvorove u tekstu.

Šta je, po Vašem mišljenju, glavni zadatak književnosti?

To je veliko pitanje. Literatura ima mnogo zadataka. Različiti žanrovi imaju različite zadatke. Glavni zadatak krimi fikcije je da zabavi. Ali dobri trileri često nam govore o društvu, ljudima, društvenom životu. Osim toga, sva dobra književnost otvara um, usađuje nove misli i uči nas mnogo čemu – i o nama samima i o drugima.

Da li ste od onih autora koji uvek nešto pišu? Imate li ideje za naredne priče?

O da! Osećam se loše kad nemam tekući projekat. Urednik i ja trenutno naporno radimo na završetku mog sledećeg psihološkog trilera Lycka till (Srećno). U Švedskoj je objavljen u februaru ove godine. Već razmišljam o trećem.

Autor: Maja Šarić
Izvor: časopis Bukmarker, br. 27
Foto: Karl Nordlund


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.