Laguna - Bukmarker - „Papir“ Gorana Petrovića: Magija teksta - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

„Papir“ Gorana Petrovića: Magija teksta

Da, o kraljici Đovani Drugoj Napuljskoj vekovima su kružile priče kako je u svojim tajnim odajama uživala u brojnim muškarcima koji su, budući raznih, pa i nižih socijalnih slojeva, posle zajedničkog užitka uklanjani da vladarku ne bi bio loš glas. (I zaista nije, ili bi se najpre moglo reći da je usled takvih kazivanja samo postajala popularnija.) I Pandolfo Piskopo jeste bio njen miljenik i zaista je skončao odrubljene glave. Congrega dei Cartari iz luke Amalfi je pak istinski viševekovni proizvođač vrhunskog papira. Međutim, dovesti ove tri činjenice u uzbudljiv i ubedljiv saodnos može samo majstor pripovedanja.

U verziji koju izlaže narator Gorana Petrovića (1961), dotični papir ima magična svojstva počev od toga što, samo ako na njemu bude zabeleženo ljubavno pismo kraljice Pandolfu Piskopu, ona ga možda može osvojiti. Međutim, Congrega dei Cartari iz Amalfija je izbirljiv ceh, koji ne prodaje svoj papir svakom, za razliku od mnogih drugih proizvođača što koriste privilegovan položaj rečenog udruženja da uspostave svojevrsno nadmetanje: njihov papir je jeftiniji, običniji i dostupniji. Zvuči poznato?

Kao i svaki vredan pisac savremene istoriografske proze, Petrović se koristi povešću da pobočno progovori i o problemima sopstvenog doba, kakav je tržišna utakmica između retkih elitističkih ili pak „fensi“ firmi i brojnih koje ugađaju proseku. Kao što opisivanje izjalovljenog zadatka deset pisaca angažovanih da sroče ljubavno pismo na specijalnom papiru deluje kao vrhunski satirički tretman moderne književne scene. Iako bi hartija u koju oni treba da unesu konačne zabeleške trebalo da inspiriše, budući da maltene poprima svojstva živog bića, jednima i dalje nedostaje nadahnuća, drugi bi ipak prvo da piju, a tek zatim pišu, neki bi se možda radije oprobali u ulozi kritičara, a onaj koji se naziva Hroničarom bi pisao, ali najpre o sebi (koja god tema bila zadata). I, od svih literata jedan nepismen čovek više doprinosi čarobnom tekstu kojim kraljica osvaja Pandolfa Piskopa: izradio je najbolji mogući papir i, kako je umeo, prepričao priču supstancijalnu za spajanje kraljice i njenog ciljanog miljenika. Ime analfabete koji se ispostavlja kao ključan, nimalo slučajno, glasi Vitalo – od italijanskog vitale, životan. Kakav je i papir koji on pravi, ali i naslov Gorana Petrovića koji je ovim „prvim tokom“ svog četvoroknjižnog Romana delte napisao slojevitu odu životu, njegovom uticaju na književnost i uzajamnom prožimanju života i teksta.

Da se razumemo, iako aluzivno dobacuje do dvadeset prvog veka, autor svojstveno biranim jezikom i očigledno temeljnim ispitivanjem građe verodostojno dočarava svakodnevicu u doba renesanse. Životvornost papira nije pak jedini krajnje mašten momenat u ovom koliko fantastičkom, toliko i realističkom tekstu. Posebnu pohvalu zaslužuje Petrovićevo poigravanje horizontom čitalačkog očekivanja. Na primer, očekivanje da ako ceh ne obezbedi papir kraljici, može doći do pohare Amalfija, ispostavlja se kao jak „mekgafin“. Još važnije, prvobitni protagonista romana završava tek kao deseti pisac u nizu angažovanih, ali je njegova početna uloga opravdana diskretnom porukom koja se tiče Vitala i koja ovome, i pored brojnih preostalih kandidata za to „zvanje“ (Hroničar, Pandolfo Piskopo, sama kraljica...), smišljeno neočekivano obezbeđuje suštinsku ulogu glavnog junaka.

Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.