Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Moć drveća“: Dozvolimo šumama da se same obnove - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz knjige „Moć drveća“: Dozvolimo šumama da se same obnove

Drveće i šume igraju ključnu ulogu u regulisanju globalne i lokalne klime. Kada je reč o očuvanju poroznosti zemljišta, kapacitetima za skladištenje vode i ugljen-dioksida, prečišćavanju vazduha, regulaciji kišnih padavina i hlađenju isparavanjem, najbolje rezultate pokazuju stare šume koje opstaju uz minimalnu ili – što je još bolje – bez ikakve intervencije ljudi.

Listopadne šume autohtone bukve i hrasta, kojima je dozvoljeno da prirodno ostare, bolje regulišu skladištenje i cirkulaciju vode i hranljivih materija, zbog čega se lakše prilagođavaju visokim temperaturama i dugim sušnim periodima od, recimo, četinarskih monokultura.

U zemljama poput Nemačke, međutim, postoji veoma mali broj prirodnih šuma. Većinu tamošnjih šuma čine zasađene šume ili plantaže neautohtonih vrsta četinara (smreke i bora), čija je praktično jedina namena da drvnoj industriji brzo obezbede dovoljne količine sirovine i koje u poslednje vreme, posle nekoliko sušnih leta, sve brže odumiru. Moderni šumarski harvesteri ubrzavaju seču i obradu stabala, ali oni svojom ogromnom težinom (i po nekoliko tona) vrše veliki pritisak na tlo, smanjujući time njegovu poroznost i mogućnost zadržavanja vode.

Kako bi se nadoknadio nedostatak građe izazvan sušom i propadanjem četinara, industrija se u poslednje vreme sve više okreće seči starih listopadnih šuma. Tako šume umiru dvaput.

Staro listopadno drveće je daleko prilagodljivije i genetski raznovrsnije od masovno zasađenih monokultura. Ono se lakše adaptira na suše i promene temperature, a pritom prenosi svoje životno iskustvo i adaptivno ponašanje narednoj generaciji. Upravo zbog toga postoji opravdana nada da će priroda u budućnosti znati kako da obezbedi sopstveni opstanak – pod uslovom da je čovek u tome ne spreči.

Peter Voleben u knjizi „Moć drveća“ iznosi više nego ubedljivu argumentaciju u prilog očuvanja postojećih starih šuma i njihovog složenog životnog ciklusa. I ne samo drveća kao takvog već i šumskog tla u šumama sa zrelim drvećem, jer to zemljište raspolaže mnogo većim kapacitetom za skladištenje ugljenika od onog na plantažama kratkovečnog drveća.

Potraga za vrstama drveća iz drugih delova sveta i njihovo sađenje u klimatski inkompatibilnim oblastima ne predstavlja održivo rešenje. Čak ni kada iza vizuelno atraktivnih medijskih kampanja za pošumljavanje stoje dobronamerne organizacije i aktivisti.

Voleben u knjizi ukazuje na niz grešaka koje se već tradicionalno ponavljaju u šumarstvu, žali se na dodelu subvencija koje štete prirodi i nisu uslovljene ekološkim standardima održivosti i obaveštava čitaoca o manipulacijama lobista koji, krajnje beskrupulozno, predstavljaju seču drveća i spaljivanje šuma kao ekološku i CO₂-neutralnu praksu.

On, naravno, nije protivnik pošumljavanja, ali smatra da se ono mora vršiti u skladu sa zakonima prirode. To bi, na primer, podrazumevalo podsticanje prirodne reforestacije bez direktnog ljudskog uticaja i širenje agrošumarskih sistema, u kojima se drveće i usevi uzgajaju zajedno. Pored toga, Voleben planira da sa profesorom Pjerom Ibišom ustanovi novi akademski predmet pod nazivom „Ekološko upravljanje šumama“.

Autor se takođe osvrće na industrijsku proizvodnju mesa i pritom zagovara smanjenje konzumiranja mesa i mesnih proizvoda. Farmerima koji bi pristali da deo svoje zemlje ponovo pretvore u šumu mogla bi se ponuditi finansijska kompenzacija po hektaru i godini, što bi im donelo veći prihod nego prodaja mesa, čija cena uvek zavisi od konkurencije.

Prirodne šume predstavljaju i najefikasniji sistem za klimatizaciju. Čak i jedno jedino drvo – po mogućstvu voćka – koje slobodno raste u našem dvorištu, pozitivno utiče na lokalnu klimu. Drveće zasađeno u ulicama i avenijama naših gradova znatno doprinosi sniženju temperature vazduha, održavanju vlažnosti i jačanju biodiverziteta.

Ukratko: zaštita šuma nam mora biti važnija od upotrebe drveta kao sirovine, a drveću se mora dozvoliti da doživi duboku starost.

Peter Voleben kritikuje neodgovoran odnos političara prema ovom problemu i poziva ih da prestanu sa ignorisanjem nauke kada je u pitanju upravljanje šumskim ekosistemima. Jedini detalj koji je ovom prilikom zaboravio jeste sve masovnija upotreba zemljišta prethodno raskrčenog u poljoprivredne svrhe za izgradnju vetroparkova.

„Moć drveća“ je fascinantna knjiga koja čitaocu nudi sjajnu kombinaciju dobro utemeljenog specijalističkog znanja, praktičnog iskustva i jasne posvećenosti očuvanju prirode. Ostaje nam samo da se nadamo da će Volebenu poći za rukom da podigne svest o ulozi drveća u očuvanju života na našoj planeti i podstakne ljude na akciju.

Autor: Ulrike Zokul
Izvor: leselebenszeichen.wordpress.com
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.