Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige Suzan Orlin „Kradljivac orhideja“ – Prilagođavanje - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz knjige Suzan Orlin „Kradljivac orhideja“ – Prilagođavanje

Pažnju novinarke „Njujorkera“ Suzan Orlin privlači tekst o krađi retkih i zaštićenih orhideja iz floridske močvare zvane Državni rezervat Fakahači. Njena intuicija pokazuje se tačnom na suđenju kradljivcima: konsultantu za hortikulturu Džonu Larošu i trima njegovim pomoćnicima iz indijanskog plemena Seminola. Štaviše, strašću za cvećem i prirodom, radoznalošću duha i ekscentričnošću, Laroš se pokazuje ne samo kao vredan istraživanja nego i kao model čoveka kakav bi i Suzan Orlin možda volela da bude. Upoređujući se sa njime, zaključuje da je postala osoba u čijoj naravi ima premalo mesta za strasti prema bilju i strasti, uopšte. Razlike između nje i Laroša se neizbežnim poznanstvom pojačavaju ali, kroz rad glavne junakinje, i smanjuju: dok je on fasciniran sposobnošću biljaka da se adaptiraju i mutiraju, Suzan je verovala da je za ljudsko biće adaptiranje pomalo sramna vrsta bega; ali pod uticajem Džona kao ličnosti ona piše knjigu kako bi i sama osetila strast kakvu kolekcionari orhideja gaje prema tom cvetu. Adaptirajući se novom svetu koji je otkrila, ona postaje nedosledna na najbolji mogući način, u svakom slučaju dovoljno dobar da ga, izvan stranica knjige, reditelj Spajk Džonz oseti kao izazov da adaptira roman Suzan Orlin „Kradljivac orhideja“ u veoma gledan film čiji će naslov, nimalo slučajno, biti: „Adaptacija“. (Film je drugačiji od romana koliko i Suzan od Laroša: ona se prilagođava njemu koliko i scenarista Čarli Kaufman njenom romanu.)

Svet rezervata Fakahači se sa svojom galerijom švercera i Indijanaca koji imaju posla s njima, opasnih kornjača ili krvoločnih kajmana, pokazuje glavnoj junakinji kao sasvim izvoran i drugačiji od svih koje je do tada upoznala. Laroševa predanost i harizma toliko utiču na Suzan da postaje opsednuta željom da vidi izrazito retku orhideju–duha, koju ovaj pustolov želi da klonira ne bi li se obogatio i, u isti mah, neutralizovao učinke nezakonske preprodaje ove biljke usled koje bi ona mogla da izumre. Suzan ne uspeva da vidi žuđeni cvet ali je dovoljno inicirana da završi roman o orhidejama i njihovom sakupljaču, knjigu koja je u potpunom duhu prirode priče i razlika naravi njenih protagonista: crnohumorna, cinična, ironična i – pošto i kroz bilje, i međuljudske odnose, na kraju slavi prilagođavanje – antinarcistička.
 
Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.