Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Čovek od hiljadu lutanja“: Beskrajno prostranstvo kao utočište i pretnja - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz romana „Čovek od hiljadu lutanja“: Beskrajno prostranstvo kao utočište i pretnja

Roman „Čovek od hiljadu lutanja“ francuske spisateljice Anjes Marten-Ligan na prvi pogled pripada popularnoj, emocionalno usmerenoj prozi, ali ulazi i u polje kompleksne porodične drame. Već sam naslov upućuje na „Odiseju“, na beskrajne zaokrete i stranputice čoveka koji luta, beži i ostavlja iza sebe ruševine, ali i na putovanje koje nije samo geografsko, nego i unutrašnje. Martin-Ligan koristi klasični mit o Odiseji i Penelopi kao daleku pozadinu, pa ga premešta u savremeni kontekst, u svet porodica koje su razbijene, roditeljstva koje je opterećeno traumama, i ljubavi koje se preobražavaju u toksične veze ili pak u spasonosne odnose zasnovane na poštovanju i pažnji.

Glavna junakinja je Erin, žena koja vodi bar simbolično nazvan Odisej u gradu obeleženom morem, tvrđavama i vetrovima. Protagonistkinju je napustio Ivan, muž koji je jedne noći, bez reči i objašnjenja, nestao iz zajedničkog života. Njihova deca odrastaju u atmosferi u kojoj nedostaje očinska figura, ali ne i ljubav majke. Glavna junakinja svakodnevno preuzima sve obaveze, od vođenja bara do emocionalnog rada kojim pokušava da deci nadomesti odsustvo oca. Njena snaga je i spoljašnja, u organizacionom smislu, i unutrašnja, manifestovana istrajnim odbijanjem da prepusti decu očajanju i besmislu. Ali njen život je i dalje obeležen bolom neznanja: ne postoji ni vest ni objašnjenje o Ivanu, i upravo ta praznina Erin najviše izjeda.

U isto vreme, na ostrvu daleko od Bretanje, razvija se paralelna priča o Gariju, koji posle bolnog razvoda živi kao nomad, bez dubljih veza i ukorenjenosti. Njegov brak se raspao zbog nemogućnosti da dobije dete, što ga je obeležilo osećanjem krivice i nedostatka. Susret sa Ivanom, vlasnikom bara na istom ostrvu, povezuje ova dva naizgled suprotna lika. Potonji je misteriozan, ponekad šarmantan, katkad mračan, a njegova prošlost ostaje obavijena tajnom. Tek kada Gari odluči da se vrati u Francusku, Ivan ga moli da pronađe njegovu ženu i prenese mu vesti. Tako počinje priča u kojoj se prošlost i sadašnjost, odsustvo i prisustvo, ljubav i izdaja prepliću u mreži koja se širi preko okeana.

Roman je konstruisan kroz glasove troje glavnih junaka. Polifonija omogućava čitaocu da uđe u unutrašnji svet svakog lika. Višeglasni pristup ne samo da razlaže dramu na više perspektiva već i naglašava tematsku osovinu romana: pitanje identiteta i promene, mogućnost da se čovek preobrazi ili pak da ostane zarobljen vlastitim demonima. U teme spada i ljubav, u širokom smislu: ne samo o pitanju muško-ženskih odnosa već i ljubav majke prema deci. Roman se bavi i roditeljstvom. Protagonistkinja podiže decu sama, dok se Ivan povukao iz uloge oca. Gari, koji bi najviše voleo da bude otac, suočava se sa svojom sterilnošću, a zatim pronalazi priliku da bude figura očinske brige za Erininu decu.

Različiti likovi koji se svojim karakteristikama nadopunjuju možda su i središnja vrednost romana. Glavna junakinja je žena koja, uprkos svemu, uspeva da se podigne, da prihvati prošlost i pronađe novi oslonac. Gari je čovek koji pronalazi dom upravo tamo gde je to najmanje očekivao. Ivan je lik koji, iako možda karikaturalan u svojoj mračnoj dimenziji, podseća na to da postoje ljudi koji nikada ne uspeju da pronađu mir. Roman nas podseća na to da su porodica i ljubav istovremeno krhke i postojane kategorije, i da svaka priča, ma koliko bila ispunjena bolom, u sebi nosi i potencijal za novi početak.

Stil Anjes Marten-Ligan spaja pristupačnost popularne književnosti sa slojevitošću ozbiljnije proze. Opisi pejzaža nisu samo dekor, već metaforički odražavaju stanje likova. More je stalni motiv, simbol slobode, ali i opasnosti, beskrajnog prostranstva koje može da bude i utočište i pretnja.

Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.