Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Hamlet u Paviljonu br. 6“: Predstave razuma i ludila - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz romana „Hamlet u Paviljonu br. 6“: Predstave razuma i ludila

Dinamična smena tokova radnje, dominantno dijaloške forme, kao i znalačko korišćenje komičnih elemenata, svrstava roman „Hamlet u Paviljonu br. 6Gorana Markovića u one koji se čitaju i gledaju u jednom dahu.

Najnoviji roman Gorana Markovića „Hamlet u Paviljonu br. 6“ objavljen je u izdanju izdavačke kuće Laguna. Za razliku od „Beogradskog trija“ i „Zavoda“, prethodnih romana u kojima Marković uzima za likove poznate ličnosti i kreira njihove fiktivne odnose na osnovu (izmišljenih) dokumenata i dnevnika, te se poigrava odnosom istine i fikcije tako da izmišljotine postaju verodostojno svedočanstvo, u ovom se romanu Marković odlučuje za fiktivno. S obzirom na to da je „Hamlet“ jedno od najtumačenijih djela svjetske književnosti, interesantno je vidjeti kako Marković svojim, sad već prepoznatljivim književnim potpisom, rekreira ovo djelo, i na koji način je ono dovedeno u vezu s Čehovljevim „Paviljonom br. 6“.

Radnja romana razvija se u tri isprepletana pripovjedna toka. Četrdesetpetogodišnji beogradski glumac Filip Antonijević započinje seanse psihoterapije s neimenovanim psihologom, iz kojih se gradi slika lika i događaja koji su neposredno prethodili odluci da se s terapijom i počne. Drugi tok radnje prati Filipa na probama Šekspirovog „Hamleta“, koje na scenu postavlja Narodno pozorište, gdje Filip igra ulogu koju svaki glumac oduvijek želi. Iz te želje, ali i potrebe da Filip bolje izgradi svoj lik, smatrajući da će mu odgovor na pitanje da li je Hamlet lud ili ne pomoći u tome, on počinje da vodi glumačke vježbe za postavku tog istog „Hamleta“ u Paviljonu br. 6, s mentalno oboljelim pacijentima. Reklo bi se da „Hamleta“ ima previše, pogotovo ako se uzme u obzir da i Čehov stvara na tragu ruskog hamletizma – specifične aproprijacije Hamleta u ruskoj kulturi 19. vijeka, u kojoj Hamlet simbolizuje, između ostalog, apatične, nedjelujuće i beznadežne individue unutar opresivnog sistema. Markovićev tekst, međutim, nije time opterećen, niti je to jedini ključ u kom se ovaj roman može tumačiti.

Glumac koji gubi kontrolu nad sobom i svijetom, na momente smiješan u svojoj disocijaciji i patnji, neodlučan, rastrojen, inteligentan, pasivan, egoističan, sagledava život i karijeru kroz razgovor s psihologom. Ovaj segment u formi dijaloga razlikuje se vizuelno od dijelova u Narodnom pozorištu i u Paviljonu br. 6, koji kao da su dio nekog scenarija, čime se dodatno naglašava mise en abyme naizmjeničnih predstava razuma i ludila. Ovim postupkom „Hamlet“ nije uhvaćen samo karakterno, već i sižejno. Glumac na ivici razuma i ludila igra ulogu Hamleta, koji sam glumi da gubi razum da bi došao do istine; potom Filip to isto pokušava da sprovede i s pacijentima, koji se, naizgled izgubljenog razuma, probijaju kroz ludilo koje igraju da bi došli do razuma koji im konstantno izmiče. To umnožavanje i preplitanje odnosa smisla i besmisla dodatno doprinosi utisku čehovljevskog beznađa i sveopšte propasti svijeta koje Filip – jednako kao i pacijenti – pokušava da prevaziđe. Elemente odnosa Ivana Dmitriča i Andreja Jefimiča Regina možemo prepoznati u odnosu između Filipa i pacijenta Mikija, koji konstantnim preskakanjem i aboliranjem granice između razuma i ludila dodatno destabilizuje Filipa u njegovoj potrazi za smislom, inspiracijom i jasnoćom.

Dinamična smjena tokova radnje, dominantno dijaloške forme, kao i znalačko korišćenje komičnih elemenata, svrstava ovaj roman u one koji se čitaju, bolje gledaju u jednom dahu. Ideja prisutna u „Zavodu“, da je režija kao i psihoanaliza menjanje čoveka i sveta, okosnica je i ovog romana, ali nije lišena ironičnog odnosa kako prema ovim, tako i prema profesiji glumca.

Iako autor ne koristi dnevnički zapis kao pripovjedni postupak prisutan u „Beogradskom triju“ i „Zavodu“, razrješenje romana ipak podsjeća na kraj „Dnevnika jednog ludaka“. Da li Filip uspijeva da izbjegne Čehovljevu pesimističku viziju svijeta, kao i Hamletovo oklijevanje i neodlučnost, i izbori se za razuman subjektivitet kako u odnosu na sebe samog, tako i u odnosu na druge, to treba ostaviti čitaocima da otkriju. Gogoljevske zaokrete na kraju romana nikada ne treba uskraćivati publici, koja će ionako, zbog zbilje koju živimo, jasno vidjeti sopstveni odraz u ogledalu romana. Pitanje je samo kome će se taj odraz i dopasti.

Autor: Danka Ivanović
Izvor: radar.nova.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.