Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Ja sam Frida“ Karolin Bernard: Velika priča o ljubavi i slobodi - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz romana „Ja sam Frida“ Karolin Bernard: Velika priča o ljubavi i slobodi

Teoretičarka književnosti Karolin Bernard, odnosno Tanja Šli, u fokus svoje romansirane biografije o meksičkoj slikarki Fridi Kalo stavlja period između avgusta 1938. i marta 1939. godine. A zašto? Ovo razdoblje bitno je za njen umetnički razvoj, od prve samostalne izložbe u Njujorku do otkrivanja novih evropskih struja i avangarde u umetničkoj metropoli – Parizu, tokom kog postaje samostalna umetnica sa sopstvenim stilom. Karolin Bernard na prelep je način opisala žar i dinamiku Fridinog stvaralačkog procesa. Slikarkina doživotna ljubav i mržnja (ali i osećaj konkurencije) prema Dijegu Riveri, njena zavisnost od njega, ali i njegova podrška i ohrabrenje, obeležavaju je podjednako kao i njegova notorna neverstva. Ona pokušava da se oslobodi ove povezanosti upuštajući se u ljubavne veze sa drugim muškarcima. Iako njena odluka da „bira između ljubavi i (umetničke) slobode“ deluje predvidivo, jer to važi za mnoge umetnice (pogotovo tog perioda), Fridina priča je ipak drugačija. Nakon teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u septembru 1925. godine, kada je šipka tramvaja probila njenu karlicu, morala je više meseci da provede u korsetu, vezana za krevet, što je dovelo i do brojnih pobačaja. Tokom njenog oporavka najpoznatiji meksički slikar murala Dijego Rivera uvodi je u slikarstvo, koje joj s vremenom postaje sve važnije, jer u tome pronalazi sopstveni način izražavanja, stil koji je reporter Tajmsa okarakterisao kao „ginekološki“.

U septembru 1926. godine Frida slika prvi od 55 autoportreta uz objašnjenje da slika sebe zato što je često sama i zato što sebe najbolje poznaje. Putem svojih slika Frida se iznova suočava sa sopstvenim izmučenim telom kroz intenzivnu analizu ega (što su neki kritičari smatrali preteranim), kao na primer u jednom od njenih najznačajnijih dela „Šta mi je voda donela“ (1938/39). Pored toga, ona se fokusira na vlastito meksičko-indijansko poreklo kroz odeću i nakit, što je u njeno vreme bilo prava retkost, a pomoću lokalne flore i faune izražava vlastita duševna stanja ili prikazuje svoj alter ego. Iako su se u njenim kompozicijama elementi folklora često tumačili kao nadrealistički, sama Frida je to negirala, čak i kada je prihvatila poziv glavnog teoretičara nadrealizma Andrea Bretona da dođe u Pariz. Tamo nije dobila obećanu samostalnu izložbu, već je morala da učestvuje u kolektivnoj izložbi meksičke umetnosti.

U svojoj domovini samostalnu izložbu je dobila tek nekoliko nedelja pre smrti, 1953. godine, na čije otvaranje je doneta u krevetu. Dijego, za koga se ponovo udala nakon razvoda, priznao je da je ona bila najvažnija u njegovom životu, a Frida je istakla da bez Dijegove ljubavi ne bi mogla da podnese tako mučan život.

Nakon smrti Frida pada u zaborav, sve dok početkom sedamdesetih godina prošlog veka nije ponovo otkrivena u kontekstu ženskog pokreta, čime postaje popularnija od Dijega. Mnogi filmovi, između ostalog onaj svima nama poznat sa Salmom Hajek u glavnoj ulozi, pozorišne predstave, opere, radio-drame, referenece u pop kulturi, ukazuju na njen izuzetan značaj i uticaj. Na aukciji koju je organizovao „Sotbi“ 2021. godine Fridin autoportret „Dijego i ja“ (1949) dostigao je cenu od 34,5 miliona dolara, čime je nadmašio vrednost Riverinih dela skoro četiri puta.

O najznačajnijim godinama slikarkinog života saznaćete u ovoj inspirativnoj knjizi, koja je pritom savršena za opuštanje tokom vikenda!

Autor: Ulrike Bolte
Izvor: eschborner-stadtmagazin.de
Prevod: Kristijan Vekonj


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.