Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Plime rata“ - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz romana „Plime rata“

Plime rata“ napet je roman o Peloponeskom ratu iz pera majstora klasične istorijske fikcije – Stivena Presfilda.

Istorijska fikcija je žanr koji je veoma težak za pisanje. Morate da budete darovit romanopisac, ali i istoričar – ukoliko želite da iznedrite zaista sjajan roman.

Veoma mali broj pisaca u delima ovog žanra kombinuje studiozan istraživački rad i kreativnost na način na koji to sa uspehom radi Stiven Presfild.

Presfild je verovatno najpoznatiji po romanu „Legenda o Bageru Vensu“, priči o veteranu Prvog svetskog rata koji se bavi golfom i njegovom mističnom kediju koji mu pomaže da se oporavi od ratne traume kako bi došao do izjednačenog rezultata na egzibicionom turniru sa Bobijem Džonsom i Volterom Hagenom. Ovaj roman je kasnije pretočen u film u kome su glumili Met Dejmon i Vil Smit.

Iako je radnja Presfildovih dela često smeštena u 20. vek, očigledno je da oseća veliku strast prema antičkoj Grčkoj, jer je upravo tamo smeštena radnja njegovog romana „Plime rata“.

Presfildov roman je strukturiran tako da pratimo priču unutar priče, što je na neki način njegov zaštitni znak. U ovom slučaju to više liči na priču u priči unutar priče.

Glavni narator romana je Atinjanin, a radnja je smeštena u period nekoliko decenija nakon što je grad poražen od Spartanca i njihovih saveznika tokom Peloponeskog rata. Priča počinje tako što narator posećuje svog dedu Jasona i od njega pokušava da sazna nešto više o zlatnom dobu grada i sjajnim ljudima koji su u njemu živeli.

Jason, Sokratov učenik i kapetan mornarice, sopstvenim očima je posmatrao i uspon i pad grada, što ga čini dragocenim očevicem i izvorom informacija o gradu, demokratiji i promenljivim ratnim plimama.

Narator će upitati Jasona da li postoji neko ko mu se često vraća u sećanje sada kada je u poznoj dobi.

Odgovor će biti potvrdan. Ali taj čovek nije bio sjajan. Bio je zločinac osuđen na smrt, koji ga je jednom zamolio da ga brani na sudu.

Ime tog čoveka bilo je Polemid, rekao mu je. A njegov zločin? Ubistvo Alkibijada.

Polemid preuzima ulogu pravog pripovedača. On je bio Alkibijadov prijatelj i telohranitelj tokom 27 dugih godina rata. Kroz njegove oči posmatramo kako se odvija priča o Alkibijadu.

Alkibijad je sjajan general i državnik, i gledano iz šireg ugla, on i Atina su jedno.

Vođen ambicijom i sa ciljem za izjednačavanje muškaraca sa bogovima, Alkibijad je komandant kome nema ravnog. Ali njegov uspeh i hrabri planovi neminovno izazivaju ljubomoru i strah kod rivalskih političara, koji okreću građane protiv njega, tvrdeći da je bezbožnik i da želi da se kruniše za kralja.

U više navrata, kada pobeda Atine pod vođstvom Alkibijada biva na vidiku, građani gube živce i proteruju ga iz grada, ali ga ubrzo zovu natrag jer shvataju da im je jako potreban.

Baš kao i sam Polemid, građani se plaše Alkibijada, ali ga ujedno i vole. Taj odnos između samopouzdanja, sumnje u sebe, demokratije i ljubavi upravo je centralna tema ovog romana.

Šta to pokreće čoveka, ili demokratiju poput one u Atini, pita se Presfild, da sabotira sebe čak i kada je konačna pobeda nadohvat ruke? Da li je to strah od uspeha? Ili je za sve kriva ljubomora, kao što to kasnije u romanu Jason sugeriše u dirljivom govoru pred okupljanje Veća?

Presfild se u priči o Alkibijadu pozabavio ovim pitanjima, smestivši je usred napete borbe i života u antičkoj Grčkoj.

Presfild neprimetno prepliće ova velika pitanja sa blatnjavim i krvavim scenama ratovanja, i u tome mu nema ravnog. On tačno zna kada da ubaci neke dramatične momente, koji pomažu čitaocima da se užive u roman, a da uvek ostaje veran istorijskom periodu o kome piše.

Presfild je pravi istoričar i, očigledno, odaje počast drevnim učenjacima. Dok piše dijaloge, često ih imitira. Na primer, u jednoj raspravi između Alkibijada i Lisandera, koji se udružio sa persijskim princom protiv Atinjana, Alkibijad, koji uvek zna kako da se obrati masi, kaže, „Vidite li, ljudi Grčke? Spartanac se bori rame uz rame sa varvarinom!“ „Da se tebe oslobodimo, nitkove uznositi“ odgovara mu Lisander. Očito, ovakav način govora je omaž tradiciji uzdizanja prošlosti, a i pored toga Presfild majstorski uspeva da svoje junake učini opipljivijim.

Sve u svemu, „Plime rata“ su jedan od Presfildovih najboljih romana –verodostojan, prosvetljujući i apsolutno zabavan!

Autor: Rajan Prost
Izvor: historyaddicted.com
Prevod: Kristijan Vekonj


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
igrajmo se kao nekad igrom kroz znanje komplet zanimljive geografije , zanimljive opšte kulture i zanimljivi sport na popustu 20  laguna knjige Igrajmo se kao nekad – igrom kroz znanje: Komplet „Zanimljive geografije“, „Zanimljive opšte kulture“ i „Zanimljivi sport“ na popustu 20%
04.02.2026.
Kupovinom kompleta društvenih igara iz serije „Igrajmo se kao nekad“: „Zanimljive geografije“ „Zanimljive opšte kulture“, „Zanimljivi sport“ ostvarite 20% popusta od 19. januara do 20. februara 2...
više
ekskluzivna promocija manga serijala alisa u ničijoj zemlji 5 febraura laguna knjige Ekskluzivna promocija manga serijala „Alisa u Ničijoj zemlji“ 5. febraura
04.02.2026.
U četvrtak 5. februara, u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC, održaće se ekskluzivna promocija manga serijala „Alisa u Ničijoj zemlji“, koji će se prvi put pojaviti u prevodu na srpski jezik. Pro...
više
promocija romana začarana krv jednoroga 3 februara laguna knjige Promocija romana „Začarana krv jednoroga“ 3. februara
04.02.2026.
U utorak 3. februara od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljen roman Tanje Milenković „Začarana krv jednoroga“. Na promociji će, pored autorke, govoriti prof. dr Go...
više
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.