Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Poljak“ Dž. M. Kucija: Rekapitulacija ljubavi retkog majstora - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz romana „Poljak“ Dž. M. Kucija: Rekapitulacija ljubavi retkog majstora

Gotovo je nemoguće izbeći zalaženje u intertekstualne odnose kad se govori o noveli „Poljak“ južnoafričkog nobelovca Dž. M. Kucija (1940). Kulturološke reference koje se podvlače u narativu deluju zaista obavezujuće: glavna junakinja se zove Beatris, što je s obzirom na središnju priču o ljubavi gotovo neizbežan mig ka Danteu Aligijeriju i njegovoj Beatriče. Glavni junak Vitold Valčikijevič čuveni je pijanista, interpretator Šopena, koji na koncertu u Barseloni sreće i zbližava se sa protagonistkinjom. Dok radnja teče, upućeni čitalac će se neizbežno prisetiti raznih ljubavi slavnog devetnaestovekovnog poljskog kompozitora. Između ostalog, možda Vitold sa Šopenom, osim nacije i repertoara, deli i potrebu da se o njemu stara žena-mecena, kao što je Kucijeva Beatris?

Neke stvari su ostale iste bez obzira na protok vekova, ali mnoge su znatno drugačije. Za razliku od ljubavi romantičarskog kompozitora Šopena, i za razliku od njega samog, Beatris naizgled ne može da se zaljubi; pristupa vezi sa Valčikijevičem iz ovovekovno racionalnih razloga, zacelo znatno drugačijih od onih iz istog konteksta u Danteovom poznom srednjem veku. Poljak je morao sačuvati romantičnost ne samo zato što je dvadesetak godina stariji od svoje mecene nego i stoga što mu je Šopen idol. Već ovim, kao i razlikama u godinama parova, počinje da se podvlači Kucijev otklon spram interteksta. Na primer, za razliku od toga što je Vitold za dve decenije stariji od Beatris, Dante je bio vršnjak Beatriče a Šopen mlađi od jedne od svojih ljubavi, francuske spisateljice Žorž Sand.

Koliko je dvadeset prvi vek nerazumljiviji od romantizma i srednjeg veka, govore slojeviti profili Kucijevih glavnih junaka. Vitold je materijalno inferioran u odnosu na Beatris, ali se on zaljubljuje u nju, a ne obratno, kako bi se moglo očekivati s obzirom na to da ona njega plaća. Iako je jasno šta njega sve pokreće spram barselonske mecene, Beatris se čak ne divi ni načinu na koji on interpretira Šopena, pa se ipak upušta u vezu. Katalonka je u isti mah pragmatičan i teško objašnjiv lik.

U svim Kucijevim prozama jezik je pažljivo biran, „škrt“ ali maštovit: igra ogromnu ulogu, kao i u književnosti svih majstora. Međutim, u „Poljaku“ on dobija i dramaturšku rolu. Nije ni moguće da se do kraja sazna šta tačno osećaju Beatris i Vitold jedno prema drugom s obzirom na to da se sporazumevaju na engleskom jeziku, koji im nije maternji. Nešto slično onom što je u (pred)renesansi bio italijanski, a u romantizmu francuski (Šopen je pola života proveo u Parizu, gde je i umro), to je u drugoj polovini dvadesetog veka i danas engleski: lingua franca. Snaga jezika se možda i ponajbolje vidi u tome što Beatris počinje da oseća nešto prema Vitoldu tek kad joj on izrecituje svoje pesme na svom maternjem, poljskom. Do tada se emotivni nesporazumi između njih pojačavaju komunikacijom na tuđem jeziku.

Novela je sačinjena od šest poglavlja i u svakom od njih tekstualne mikroceline su podeljene na brojeve, kao da autor traži izvestan poredak u ljubavnom haosu koji je odlično oslikan kroz odnos dvaju glavnih junaka. Na skučenom prostoru novele sugerisati rekapitulaciju emocija heteroseksualnih parova kroz vekove, i plastično implicirati da njihov koren ostaje nedokučiv i posle iskustava koja su donela sva protekla stoleća, mogu samo retki majstori. Jedan od njih je svakako Džon Maksvel Kuci.

Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.