Laguna - Bukmarker - „Sicilijanski lavovi“ – saga o porodici koja je udarila pečat i ostrvu i Palermu - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

„Sicilijanski lavovi“ – saga o porodici koja je udarila pečat i ostrvu i Palermu

Porodične sage, hronike koje nisu bile hagiografije nego spoj autentičnih podataka i mašte autora, postale su popularan romaneskni žanr negde od početka dvadesetog veka pa sve dok se na literarnoj sceni nisu pojavila postmoderna dela.

Mene su porodičnim sagama privukli romani poput „Budenbrokovi – propast jedne porodice“, Tomasa Mana, „Hronike o Forsajtima“ Džona Golsvortija kao i drama jugoslovenskog klasika Miroslava Krleže „Gospoda Glembajevi“.

Posle dosta vremena ponovo sam se srela sa ovim žanrom, kome pripada delo mlade italijanske književnice Stefanije Auči (1974) „Sicilijnaski lavovi“ (Roman o porodici Florio) koje je krajem prošle godine objavila u srpskom prevodu izdavačka kuća Laguna.

Zanimljivo je da je roman „Sicilijanski lavovi“ njegova autorka prvo objavila u Sjedinjenim Američkim Državama, gde je odmah postao hit, a zatim u Nemačkoj, Holandiji, Francuskoj i Španiji da bi tek 2019. bio objavljen u Italiji.

Na maternjem jeziku autorke roman je odmah doživeo da bude nagrađen nacionalnom nagradom „Regium Juli" u kategoriji narativa.

Aučijeva je, inače, rođena u Trapaniju i po završenim studijama je radila u advokatskoj kancelariji, da bi se zatim posvetila predavanju. Od prvih dana na univerzitetu oprobavala se u pisanju i prvi roman je objavila 2015. godine, a potom i nekoliko eseja.

Postala je žiteljka Palerma gde je zasnovala porodicu, a ljubav prema ovom gradu ju je podstakla da se lati traganja za podacima o jednoj od najpoznatijih porodica u njemu. Tako je pretresla biblioteke i onovremene hronike o porodici Florio i njenom „zlatnom dobu“ od dolaska u Palermo iz sela Banjara u Kalabriji na kraju 18. do kraja 19. veka.

Za taj period autorka se postarala da na kraju knjige doda porodično stablo Floriovih jer im se u 20. veku gubi svaki trag ili, barem, nisu više živeli u Palermu.

Tragajući na internetu o palermskim Florijima saznala sam da je književnica veoma precizno ispričala priču o putu koji su prevalili od siromašnih došljaka koji su se mučno probijali da postanu veoma uspešni preduzimači i da Palermo izvuku iz feudalne zaostalosti u jedan od centara sicilijanske privrede.

„Prema tekstu u kome se autorka zahvaljuje onima koji su joj pomogli da napiše 'Sicilijanske lavove' ona smatra da je 'najvažnija stvar ne samo priča o porodici Florio, već o gradu Palermu' koji mnogo voli.

Istorijski podaci do kojih sam došla poslužili su mi da ispletem priču a tamo gde nije moglo da dopre znanje, doprla je fantazija: ukratko, dopro je roman, doprla je želja da se učini pravda jednoj izvanrednoj porodici koja je i po dobru i po zlu obeležila jednu epohu", istakla je književnica.

„Ovo je moja priča, u smislu da sam je napisala onako kako sam je zamislila da se uvučem u nabore vremena, da rekonstruišem ne samo život jedne porodice već i duh jednog grada i jednog vremena", zaključila je autorka „Sicilijanskih lavova“.

„Zahvaljujući Florijima i danas je na visokoj ceni njihovo vino Marsala, mi jedemo tunjevinu iz konzervi koje su oni izumeli, i dalje jedno od sicilijanskih brodogradilišta ima među osnivačima njihovo ime, a za njih je izgrađen jedan od najlepših letnjikovaca u blizini Palerma koji je turistička atrakcija“.

Da bi sagu o porodici Florio učinila zabavnijom za čitanje, spretno je uplela njihove privatne živote koristeći svoju bujnu maštu...

Potpuno sam se složila sa jednom italijanskom kritičarkom i Aučinom koleginicom po peru – Nadijom Teranova – koja je napisala da „odavno nije pročitala sličan roman: velika priča i velika književnost. Događaji i ljudska osećanja su poduprti zrelim pisanjem punim srasti i ljupkosti. Stefanija Auči je napisala divan, nezaboravan roman.“

U svom prikazu knjige, magazin Veniti fear je između ostalog napisao da je „Priča o legendarnoj porodici... uzbudljiv presek javne i privatne istorije“.

Autor: Vera Kondev
Izvor: fakti.org


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.