Laguna - Bukmarker - Šta je zapravo izgubljeno kada je izgorela Aleksandrijska biblioteka? - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Šta je zapravo izgubljeno kada je izgorela Aleksandrijska biblioteka?

Iako u fizičkoj formi ne postoji gotovo osamnaest vekova, Aleksandrijska biblioteka još uvek opstaje u kolektivnoj svesti čovečanstva kao izuzetno moćan simbol. Internet, koji je već uveliko na putu da postane digitalno skladište sveg ljudskog znanja, mogao bi se nazvati njenim savremenim pandanom. Međutim, uprkos činjenici da već decenijama svedočimo ekspanziji ovog „čuda tehnologije“, niko od nas nije u stanju da u glavi formira jasnu mentalnu sliku interneta. Aleksandrjska biblioteka, sa druge strane, bila je stvarna građevina koja je punih trista godina stajala na stvarnoj lokaciji u Egiptu. Zna se da je njena gradnja započeta u vreme vladavine Ptolomeja I, da ju je završio njegov sin Ptolomej II, kao i da se početkom 2. veka pre nove ere zaista mogla pohvaliti da unutar svojih zidova (i zidova Serapeuma, „biblioteke ćerke“ koja je izgrađena kada je u glavnoj ponestalo prostora) čuva praktično celokupno postojeće pisano znanje tada poznatog sveta.

Podjednako zanimljiva kao izgubljeni spomenik arhitekture, ova antička građevina se ipak prvenstveno pamti po onome što se u njoj nalazilo, iako današnji istoričari ne mogu sa preciznošću da nam kažu o kojim se spisima tačno radilo i koliki je bio njihov broj. „Neki stari autori navode da se u biblioteci nalazilo oko 700.000 knjiga“, objašnjava stručnjak za antičku istoriju dr Geret Rajan.

„Pod ’knjigama’, naravno, podrazumevamo svitke od papirusa, a njihov broj je, po svemu sudeći, preuveličan“, ističe Rajan. U trenutku kada je Julije Cezar 48. godine pre nove ere spalio biblioteku (ili bar jedan njen deo), ona je već neko vreme predstavljala samo bledu senku nekadašnje slavne institucije znanja. „O uništenju Aleksandrijske biblioteke se često govori kao o događaju koji je vekovima unazadio civilizaciju“, kaže Rajan, „ali to je najobičnije preterivanje.“

Bez ikakve sumnje, Aleksandrijska biblioteka bila je najimpresivnija riznica ljudskog znanja u antičkom svetu, ali to nikako ne znači da je bila jedina. Većinu dela iz njene kolekcije posedovale su i druge, manje poznate biblioteke, koje su takođe počele da gube na značaju sa postepenim opadanjem interesovanja za klasičnu kulturu. „Iako su se u biblioteci nalazili brojni važni spisi iz, recimo, matamatike i fizike, ta dela su se obično mogla pronaći i u drugim bibliotekama. Ono za čim treba posebno žaliti, a što je zauvek izgubljeno u požaru, bila su manje poznata dela književnosti i filozofije, komentari i monografije: pisani spomenici koji bi dodatno svedočili o kompleksnosti jedne izuzetno sofisticirane kulture“, dodaje Rajan. Podrazumeva se da to za naučnike koji se bave proučavanjem antike predstavlja nenadoknadiv gubitak. A što se naše današnje kulture tiče, Aleksandrijsku biblioteku bi trebalo pamtiti kao simbol brige o znanju i nauci, ali i kao podsetnik na ono što se može dogoditi ako se prema njima ne budemo odnosili sa dovoljno poštovanja.

Autor: Kolin Maršal
Izvor: openculture.com
Prevod: Jelena Tanasković
Foto: WikiCommons


Podelite na društvenim mrežama:

igrajmo se kao nekad igrom kroz znanje komplet zanimljive geografije , zanimljive opšte kulture i zanimljivi sport na popustu 20  laguna knjige Igrajmo se kao nekad – igrom kroz znanje: Komplet „Zanimljive geografije“, „Zanimljive opšte kulture“ i „Zanimljivi sport“ na popustu 20%
04.02.2026.
Kupovinom kompleta društvenih igara iz serije „Igrajmo se kao nekad“: „Zanimljive geografije“ „Zanimljive opšte kulture“, „Zanimljivi sport“ ostvarite 20% popusta od 19. januara do 20. februara 2...
više
ekskluzivna promocija manga serijala alisa u ničijoj zemlji 5 febraura laguna knjige Ekskluzivna promocija manga serijala „Alisa u Ničijoj zemlji“ 5. febraura
04.02.2026.
U četvrtak 5. februara, u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC, održaće se ekskluzivna promocija manga serijala „Alisa u Ničijoj zemlji“, koji će se prvi put pojaviti u prevodu na srpski jezik. Pro...
više
laguna na salonu knjige i grafike u pirotu laguna knjige Laguna na Salonu knjige i grafike u Pirotu
04.02.2026.
Od 6. do 14. februara 2026. u Pirotu će biti održan XXVII Salon knjige i grafike na kome učestvuje i Laguna. Posetioce očekuju hitovi domaće i svetske književnosti u izdanju Lagune, nova knjiga...
više
alegorija o surovom odrastanju predstavljen roman začarana krv jednoroga autorke tanje milenković laguna knjige Alegorija o surovom odrastanju: predstavljen roman „Začarana krv jednoroga“ autorke Tanje Milenković
04.02.2026.
Pred beogradskim čitaocima u knjižari Delfi SKC predstavljen je roman „Začarana krv jednoroga“ autorke Tanje Milenković. O ovoj oštroj, hrabroj i grotesknoj bajci za odrasle, iz Lagunine edicije „Auts...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.