Laguna - Bukmarker - Velika posveta filmu, slobodi i zajedništvu: o romanu „Putujući bioskop gospodina Saita“ na 122. tribini Laguninog književnog kluba - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Velika posveta filmu, slobodi i zajedništvu: o romanu „Putujući bioskop gospodina Saita“ na 122. tribini Laguninog književnog kluba

Roman švedske autorke Anete BjeufeltPutujući bioskop gospodina Saita“ koji vrvi od boja, muzike, plesa, neobičnih junaka, divne prirode, ali i mnogo ljubavi, bio je tema 122. tribine Laguninog književnog kluba u petak 9. maja u kafeteriji Bukmarker u knjižari Delfi SKC.

 

O ovom izuzetnom romanu govorile su viši lektor na Katedri za skandinavistiku Filološkog fakulteta Mirna Stevanović i novinarka i književna kritičarka Dragana Kovačević.
 
Ova neodoljiva odiseja pripoveda o ritmu sreće, dečacima ribarima sa očima boje ćilibara i pronalaženju porodice na neočekivanom mestu, o tango cipelama-pobeguljama, o životu i ljubavi u svim njenim oblicima.
 
...Časne sestre magdalinke iz Buenos Ajresa pronašle su bebu na stepeništu svog samostana i nazvale je Fabiola. Nestašna i buntovna od prvih dana, Fabiola se igrala tražeći idealan par cipela za svakog koga bi spazila. Fabiola ne samo da je postala najbolja prodavačica cipela u najpoznatijem i najluksuznijem gradskom salonu već je, na zaprepašćenje sestara, kao tinejdžerka na svet donela još jednu svojeglavu devojčicu – Litu.
 
Burna previranja u Argentini nateraće majku i ćerku da pokušaju da se domognu Evrope. Ali sudbina ih je odvela na maleno, vetrom šibano ostrvo u oblasti Njufaundlenda.
 
Dok Lita traži svoje mesto u svetu, putujući bioskop gospodina Saita, koji jednom godišnje donosi filmove iz celog sveta, potpuno će promeniti pravac njene sudbine.
 
Roman je i ispričan iz perspektive devojčice Lite, a prema mišljenju Dragane Kovačević, to je svojevrsno putovanje majke i ćerke u potrazi za srećom.
 
„Majka Fabiola je ostavljena u kutiji za cipele ispred samostana i njoj do kraja života cipele ostaju fetiš, ona ne gleda ljude, ona procenjuje kakve cipele ko treba da nosi, i svi izlaze srećni iz njene radnje. Njen životni put je potraga za slobodom kroz ulice Argentine, tango korake, ples, cipele...“, podsetila je književna kritičarka.
 
Lajtmotiv ovog romana koji se događa u godinama pred početak Drugog svetskog rata je, ocenila je Kovačevićeva, sloboda i njeno osvajanje kroz tango.
 
Mirna Stevanović ukazala je na to da je život na ostrvu surov, ali je zajednica čvrsto povezana i na različite načine podržavaju jedni druge.
 
Da je knjiga napisana poput bajke, mišljenja je Dragana Kovačević, koja je istakla čitav dijapazon zanimljivih likova koji su okupljeni oko pansiona „Vitlejem“.
 
„Ćerka i majka su pošle brodom iz Argentine u Pariz, ali iskrcaju ih na silu na ostrvo. Majka kroz ceo roman želi da ode sa tog mesta, dok se ćerka vezala za zajednicu u kojoj je pronašla porodicu koju nije imala. Za sve ljude koji su došli iz različitih životnih okolnosti, taj pansion je simbol slobode i utehe. Svi mogu da pronađu utočište u ’Vitlejemu’ i svi su pozitivni i dobri. To je jedna galerija likova i svako ima svoju priču koje sa uzbuđenjem pratimo“, kaže ona.
 
Profesorka Stevanović ističe da je majka ta koja ruši pravila, razbija granice i teži za slobodom, ona nikada nije tu, a ćerka celog života čezne za njom i ocem kojeg nikada nije upoznala:
 
„Život majke Fabiole se tako odvijao da se i ona na kraju vezala za te ljude i ostrvo sa kojeg je sve vreme želela da pobegne.“
 
Važno mesto u romanu ima film, otuda i ime „Putujući bioskop gospodina Saita“.
„Saito je Japanac. To je važno jer se u pozadini romana odigravaju burni istorijski događaji, dolazak Hitlera na vlast, a Saita zajednica spasava od odvođenja u logor. On putuje po malim ostrvima i jedanput godišnje obiđe svako mesto i donese filmove, dokumentarne, žurnale, igrane… Tu vidimo kako filmska industrija napreduje i kako se autorka zanima za nju. Zato je ovaj roman i velika posveta filmu“, istakla je Dragana.
 
U svet filma Saito uvodi devojčicu i menja joj život, a Mirna dodaje da njegov lik nije bitan samo zbog filma, već i zbog toga što on predstavlja očinsku figuru koju mala Lita celog života traži.
 
„Kada Saito objašnjava devojčicama šta je film, on kaže: ’Kada svetlost padne na čoveka, dešava se magija’. Tako je i u životu – kada vas neko osvetli ljubavlju, pažnjom ili dobrotom, vi ste drugi čovek i počinje magija. Saito otvara vrata čudesa kroz filmove… Zato nas ova knjiga oplemenjuje… Poruka je da, uprkos svemu što se događa, tuga jeste neizbežna, ali je važno biti okružen dobrim ljudima, zajednicom i lepotom“, zaključeno je na kraju 122. tribine Laguninog književnog kluba.
 
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna


Tema sledeće tribine koja će se održati u četvrtak 5. juna biće roman „Katerinin osmehKarla Večea.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.