U autentičnom ambijentu Muzeja Vuka i Dositeja, 19. februara 2026. predstavljena je knjiga
Ljiljane Čubrić „
Znamenite žene srpske“.
Na promociji su, pored autorke, učestvovali dr Branko Zlatković, književnik, dr
Nebojša Jovanović, istoričar i urednik knjige, Milan Caci Mihailović, dramski umetnik, i Ljiljana Jakšić, dramska umetnica.
Ljiljana Čubrić, dugogodišnja muzejska savetnica Narodnog muzeja Srbije i vrsni poznavalac naše kulturne baštine, u knjizi „Znamenite žene srpske“ predstavlja biografije onih žena koje su se svojim zalaganjem istakle kao pionirke u oblastima kojima su se bavile. Među njima su one koje su se za poštovanje u društvu borile rame uz rame sa muškarcima i ostavile značajan trag u našoj istoriji. Životne priče kraljice Natalije Obrenović, Nadežde Petrović, Milunke Savić i mnogih drugih služe nam kao nadahnuće i podsetnik da su prepreke u uspehu savladive, iako je put do zvezda posut trnjem.
„Knjiga Ljiljane Čubrić predstavlja jedan dobar primer, bar za dve stvari, kada je u pitanju naša istoriografija. Mi smo narod koji ima bogatu istoriju, velike istoričare i dobru istoriografiju. Ali, istovremeno, nisu svi naši istoričari, pa i oni najveći znalci, uvek dobri pisci. I zato bih pre svega istakao stil kojim je Ljilja Čubrić napisala ovu knjigu i uspela najširoj publici da približi temu znamenitih srpskih žena u istoriji. I ono što Laguna radi već dugo ide u prilog mojoj tezi da istoriografija mora da se primakne što široj publici, da bi što veći broj ljudi želeo stvarno da čita ono do čega su istoričari došli u svojim istraživanjima, i u svojem naučnom radu. Nije nimalo lako napisati istoriografsku knjigu u stilu lepe književnosti, a Ljiljana Čubrić je to uspela.“
Nebojša Jovanović je istakao i da je naša moderna istorija od 19. i 20. veka pa do danas „i u najboljim istoriografskim delima data ipak kroz jednu mušku priču. Mi znamo i o Karađorđu, Milošu, knezu Mihailu, o kralju Milanu, i o Iliji Garašaninu, Vuku i Dositeju i o svim tim junacima koji su tu istoriju stvarali, koji su nam stvorili državu. Sada dobijamo jednu priču o svemu tome što je bitno iz ugla žena, kako to zvuči kroz priču o junakinjama koje su u stvari sve vreme prisutne“.
Prema rečima Branka Zlatkovića, knjiga Ljiljane Čubrić „Znamenite žene srpske“ zapravo „govori o ulozi žena u tim važnim istorijskim događajima, i kako su se rame uz rame sa muškarcima hrabro borile i gradile ovu državu.“
Knjiga Ljiljane Čubrić donosi 12 portreta žena i priču o dva ženska udruženja: „Uprkos svim neprilikama, ograničenjima, sputavanjima koje su žene tokom istorije i 19. veka imale, uspevale su da prevaziđu poteškoće na najbolji način i da iskoriste svoje talente, svoje prednosti i da se ugrade u same temelje naše državotvornosti. Dakle, naša istorija i naša država, kao što Ljiljana Čubrić i predstavlja, jeste bogata znamenitim ženama i utoliko su njihov značaj i njihova uloga veći jer su, uprkos preprekama, uspele da se uzdignu. Ova knjiga nam otkriva niz zanimljivih, lepih detalja, gotovo onih anegdotskih koje je ona stručno izabrala i prikazala i zato se ova knjiga čita sa zadovoljstvom.“
Zlatković je izneo i zanimljivu tezu da ove priče, pored toga što su biografije, prema njegovom mišljenju, spadaju u žanr predanja: „Predanje kao žanr je takva forma koja govori o nastanku određenih pojava: kako je nastala kornjača, kako je nastao svet, kako je nastala zemlja. Ove priče takođe govore o nečemu prvom: kako smo dobili prvog ženskog lekara, kako smo dobili prvu kneginju, kako smo dobili prvu kraljicu, zatim prvu ženu arhitektu, slikarku, pesnikinju.“
Ljiljana Čubrić je najpre zahvalila prisutnima i posebno istakla da su promociji prisustvovale i članice Kola srpskih sestara.
„Sve je krenulo od životne priče Vilhelmine Mine Karadžić, ćerke Vuka Karadžića“, otkrila nam je povodom izlaska knjige autorka Ljiljana Čubrić i dodala: „S obzirom na to da sam po struci istoričar, tokom svog radnog veka bavila sam se srpskom istorijom XVIII i XIX veka. Najpre kao kustos, a potom i kao upravnik Muzeja Vuka i Dositeja u Beogradu, proučavala sam literaturu o životu i radu ove dvojice naših velikana, pa me je veoma privukla životna priča Vukove kćeri Vilhelmine Mine, što je i bio neposredni povod da se zainteresujem za sudbine, uglavnom nesrećne, i drugih heroina naše istorije, najviše onih koje su bile prve u profesijama koje su u tom periodu bile ’rezervisane’ isključivo za muškarce (lekari, slikari arhitekte, pesnici...). Svojom hrabrošću da se suprotstave sredinama u kojima su živele i stvarale, utrle su staze budućim naraštajima devojaka i žena da krenu istim putem.“
Knjigu „Znamenite žene srpske“ možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs i na sajtu laguna.rs