„
Biblioteka snova Animant Kramb“ žanrovski je ljubavni roman i
coming of age priča nemačke autorke
Lin Rine (1987). Zanimljivo u vezi sa ovim sasvim konvencionalnim ali svakako pitkim tekstom jeste u kolikoj meri je on čedo novog doba, i da verovatno ne bi ni postojao bez interneta. Lin Rina je isprva poglavlja objavljivala na popularnoj platformi
Wattpad, na kojoj autori, najčešće amateri i početnici, dele svoju fikciju i fanfikciju direktno sa čitaocima, da bi je tek kasnije objavila i kod izdavača. Za one autore koji imaju sreće, ovo može biti odličan način da počnu – konačno.
E L Džejms, koja se obogatila sa svojim petparačkim romanima
Pedeset nijansi – Siva, svoju je fikciju prvo popularisala na internetu, objavljujući delove priče pod pseudonimom. Naravno, Lin Rina je daleko od milionske slave američke autorke, ali je ipak postigla solidan uspeh sa „Bibiliotekom snova“, koja je prevedena na više evropskih jezika (doduše ne i na engleski).
„Biblioteka snova Animant Kramb“ prati mladu Engleskinju iz sitnog seoskog plemstva na samom kraju 19. veka, koja zbog opklade prihvata da mesec dana radi u biblioteci kod Tomasa Rida, obrazovanog i mrzovoljnog bibliotekara iz radničke klase, kod kog nijedan pomoćnik ne uspeva da se zadrži duže od nekoliko nedelja.
Glavna junakinja Animant je, očekivano, opsednuta knjigama i „sasvim drugačija od drugih devojaka“, te sa misterioznim i rezervisanim mladim bibliotekarom polako razvija specifičan odnos. Animant je pisana na tragu junakinja poput
Elizabet Benet Džejn Ostin i
Džejn Ejr Šarlote Bronte, ali daleko od njihove iznijansiranosti. Slična stvar važi i za Tomasa Rida, koji je pojednostavljeni pastiš Darsija iz „Gordost i predrasude“ i gospodina Ročestera iz „Džejn Ejr“, doduše sa intrigantnom izmenom koju donose sva društvena opterećenja koje poreklo nižeg statusa u Engleskoj tog vremena nosi.
Vremenski period u koji je smeštena radnja uglavnom je više kozmetički nego išta drugo, i iako autorka pokreće neke društvene teme posebno aktuelne za to vreme (a i danas), poput feminizma, klasnih nepravdi, antisemitizma... njeni junaci, sem kada su karikature, u svojoj suštini su ljudi našeg vremena i savremenih senzibiliteta, samo kostimirani u pretprošlu epohu.
Ipak, ne treba biti previše strog imajući u vidu šta ovaj roman jeste – a to je žanrovski „ljubić“ namenjen da zabavi, sa lakim, dopadljivim zapletom, bez mnogo većih pretenzija.
Autor: Nastasja Pisarev
Izvor: Dnevnik