Laguna - Bukmarker - Razgovor sa Jung Čang: Najopasnija profesija u Kini - Knjige o kojima se priča
Radno vreme tokom praznika »
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Razgovor sa Jung Čang: Najopasnija profesija u Kini

Da ste odrasli u Kini tokom pedesetih i šezdesetih poput Jung Čang, poslednje zanimanje koje biste izabrali je pisanje. „Biti pisac je najopasnija profesija“, rekla nam je.

Zapravo, pisanje je toliko ozbiljno da su najnasilnije čistke sprovođene za vreme vladavine Maove Komunističke partije – uključujući i Kulturnu revoluciju – pa su napadani svi članci i književna dela koja su sadržala bilo kakvu kritiku zbog navodnih buržoaskih i antimaoističkih karakteristika. „Nijedan roditelj ne bi savetovao svom detetu da postane pisac“, rekala je Čangova.

Ali ona je postala pisac. Napustila je Kinu 1978. godine kako bi studirala u Britaniji i s vremenom je postala hroničar savremene Kine koji piše na engleskom jeziku – jedna od prvih Kineskinja koja je na romantično-revolucionarni način govorila o Maou i njegovoj vladavini. Njena prva knjiga „Divlji labudovi: Tri kćeri Kine“ – memoari o njenoj baki, majci i njoj samoj i životu u tragično turbulentnoj Kini tokom 20. veka – prodata je u preko 10 miliona primeraka i verovatno je najčitanija knjiga o ličnom iskustvu osobe rođene u Kini. Usledile su biografske knjige o Maou i zloglasnoj vladarki Cisi.

U vreme kada su objavljeni „Divlji labudovi“, Čangova nije bila jedini pisac koji je zapadnom svetu otvarao oči i prikazivao im užase maoističke ere. U razgovoru, autorka nam pominje još neke autore i dela koja su veoma značajna poput „Life and Death in Shanghai“ Nin Čeng, „A Single Tear“ Vua Ningkuna i „The Most Wanted Man in China“ Fenga Lizija. „Divlji labudovi“ su posebni jer nam daju uvid u višegeneracijski život u Kini i knjiga je pravo remek-delo, a sama autorka je danas stekla status „polemičkog istoričara“.

Očekivalo bi se da Čangova nastavi putem kojim je krenula, i postane neka vrsta kineskog Aleksandra Solženjicina – javni kritičar kineske okrutnosti i jednopartijskog sistema – ali njena novija dela, među kojima je i poslednji roman „Velika sestra, Mala sestra, Crvena sestra“, krenula su u drugom pravcu.

„Dopada mi se distanca koju samo istorija može da stvori“, rekla je. „Sama istorija nije ništa manje poražavajuća.“ Pre svega, mislila je na to kako Kina gleda na svoju prošlost – Komunistička partija je oličenje perioda koji se predstavljao kao herojsko doba koje je spasilo Kinu imperijalizma, siromaštva i ugnjetavanja. „Istorija je jedan od najvećih tabua u Kini danas“, kaže autorka. „Ne posmatra se kao neka bezopasna, apolitička stvar.“ U tom pogledu, Čangova je jedan od vodećih svetskih istoričara nihilista.

„Velika sestra, Mala sestra, Crvena sestra“ je zajednička biografija tri žene iz Kine – sestre Sung – poznatih po tome što su se udavale za moćne muškarce, poznate po ekstravaganciji i korumpiranosti. Sung Čing Ling (Crvena sestra) udala se za Suna Jatsena, vođu revolucije 1911. godine koja je zbacila poslednju kinesku dinastiju. Sung Mei Ling (Mala sestra) bila je udata za vođu nacionalista Čanga Kajšeka koji je vodio Kinu 20 godina dok ga komunisti nisu zbacili sa vlasti. Sung Ei Ling (Velika sestra) udala se za H. H. Kunga, Kajšekovog korumpiranog ministra finansija. Autorka nam pokazuje kako je ovaj trio, na različite načine, posmatrao i učestvovao u smrtonosnoj borbi između nacionalista i komunista koji su dominirali Kinom više od četvrt veka.

Poput „Divljih labudova“, knjiga plete niti intimnog sa velikom istorijskom slikom pokušavajući da dočara lične priče i duboke političke podele. Na primer, Mei Ling nije volela komuniste dok je Čing Ling prezirala Čanga, svog devera, što je učinilo jednom od najvernijih sledbenika Maoa i komunista. Odnosi sestara su toliko zapetljani i uprljani politikom da tokom knjige vidimo brojne podele, ograđivanja i različite pristupe politici toga vremena. Knjiga prati istorijski period koji se odvijao između vladarke Cisi i Maoa i pokušava da utvrdi kako je Kina doživela sunovrat.

Čangova nam objašnjava da je Cisi bila ta koja je pokrenula određene slobode u Kini. „Ona je zabranila podvezivanje stopala koje je mučilo moju baku i sve kineske žene hiljadama godina. U školi su nas učili da je Komunistička partija to uradila.“ Njena knjiga o Maou, koju je napisala sa suprugom, kritikovana je zbog isticanja najgorih stvari koje je diktator radio, ali se smatra veoma važnom zbog toga što se Mao i danas u nekim delovima sveta slavi kao revolucionarni genije. Čangova i Halidej (suprug) ipak smatraju da mu je mesto uz Hitlera i Staljina jer je bio jedan od najdestruktivnijih i najužasnijih likova 20. veka.

U knjizi „Mala sestra, Velika sestra, Crvena sestra“ Čangova opovrgava Sunovu reputaciju velikog kineskog osnivača i prikazuje ga ne samo kao prosečnog i samoudovoljavajućeg čoveka, već i delimično odgovornog za zaustavljanje demokratskog eksperimenta u Kini. Takođe ga krivi za pozivanje sovjetskih savetnika u Kinu koji su doneli lenjinizam. Njegovi postupci osudili su svaki kineski pokušaj da se okrene liberalnoj demokratiji na propast.

Ova knjiga prevedena je na kineski jezik, ali je objavljena samo u Hong Kongu i Tajvanu, a sasvim sigurno neće biti puštena u ostatak Kine. U njoj je previše istina o Maou i komunistima da bi mogla da prođe cenzuru: ne samo da dela Čangove i drugih autora nisu dostupna kineskim čitaocima već su mnogi pisci proterani iz zemlje. Nakon objavljivanja Maove biografije, Čangovoj je zabranjen ulazak u Kinu. Tek posle reakcije britanske vlade, Kinezi su za nijansu popustili i dozvolili joj da uđe u zemlju kako bi posetila svoju osamdesetosmogodišnju majku – ali samo na dve nedelje i pod strogim uslovima.

„Kada sam tamo, kao da sam u čauri“, rekla nam je pred kraj razgovora. „Ne smem da imam kontakt ni sa kim osim najuže porodice.“ Čangova se plaši da će joj čak i ova „privilegija“ biti ukinuta i govori nam o anskioznosti koju je iskusila živeći bez majke kao i tugi koju oseća jer se prema njoj odnose kao prema „nebiću“ u rođenoj zemlji. „Ali sam shvatila da je to cena koju plaćam jer pišem iskreno.“

Izvor: theatlantic.com
Prevod: Dragan Matković
Foto: Zhang Xiaohong


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
radno vreme knjižara delfi i korisničkog centra tokom uskršnjih i prvomajskih praznika laguna knjige Radno vreme knjižara Delfi i korisničkog centra tokom uskršnjih i prvomajskih praznika
24.04.2025.
Obaveštavamo vas da su 18. i 21. april neradni dani, a da će se obrada i slanje porudžbina vršiti počevši od 21. aprila. Porudžbine napravljene u periodu od 18. do 20. aprila biće obrađivane i ...
više
povodom svetskog dana knjige sjajna akcija u knjižarama popusti i knjiga na poklon laguna knjige Povodom Svetskog dana knjige sjajna akcija u knjižarama: Popusti i knjiga na poklon
24.04.2025.
Laguna i Delfi knjižare organizuju akciju povodom Svetskog dana knjige koji se u celom svetu obeležava 23. aprila. Za sve ljubitelje pisane reči od 21. do 27. aprila 2025. godine važiće količin...
više
čitam čisto za svoju dušu prolećna akcija uz lagunu i henkel laguna knjige Čitam čisto za svoju dušu: prolećna akcija uz Lagunu i Henkel
24.04.2025.
Kupite dve ili više knjiga iz kategorije popularna psihologija i dobijate poklon-paket Henkel proizvoda za prolećno čišćenje doma! Akcija važi u svim Delfi knjižarama od 16. aprila do 15. maja ...
više
jelena bačić alimpić 29 aprila u kladovu premijerno predstavlja novi roman  laguna knjige Jelena Bačić Alimpić 29. aprila u Kladovu premijerno predstavlja novi roman!
24.04.2025.
Novi roman Jelene Bačić Alimpić „Krojač“ naći će se od utorka 29. aprila u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs i na sajtu laguna.rs. Istog dana Jelena će biti...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.