Laguna - Bukmarker - Duče se vratio? Nikada nije ni otišao. A Skuratijeva zasluga je u tome što nam je to otkrio - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Duče se vratio? Nikada nije ni otišao. A Skuratijeva zasluga je u tome što nam je to otkrio

Mnogi me pitaju (kao što se pita lekar: „Ovde me boli, koji lek biste mi preporučili?“) koja knjiga najbolje opisuje današnju Italiju. Noćas, nakon što sam završio čitanje romana „M. Sin vekaAntonija Skuratija, našao sam odgovor. Pročitajte ovaj „dokumentaristički roman“, zasnovan na istorijskim izvorima, u kojem Benito Musolini u prvom licu govori o osnivanju i usponu fašizma, sve do ubistva Mateotija (socijalističkog poslanika kojeg su Musolinijevi skvadristi ubili 1924). Ranije smo mogli da kažemo da su to poznate priče. Ne verujem da to može da se kaže i danas. Skuratijeva velika zasluga je u tome što je dao novu snagu i svežinu tim starim događajima zahvaljujući sjajnom jeziku kojim obdaruje svog Musolinija. I u istorijskoj stvarnosti diktator je posedovao izuzetne jezičke sposobnosti, koje su jedan od razloga njegovog uspeha. Da bi se dočarala dalekosežnost posledica njegove elokvencije, dovoljno je da se prisetimo da i dan-danas mnogi Italijani koriste reč „banjašuga“ u smislu „obalski pojas“, sa pogrešnim značenjem koje joj je dao Musolini u jednom svom poznatom sloganu (u stilu čerčilovske retorike). Duče je kovao neologizme i frazeologizme koji su ušli u svakodnevni jezik (padaju mi napamet samo još tri osobe koje su bile u stanju da to isto urade: Gabriele D’Anuncio, Đani Brera i Mogol). Skurati ne ukazuje na povratak fašizma u današnje vreme. Njegovo razmišljanje je prefinjenije i dublje (više neistorijsko nego istorijsko). Musolini nije stvorio samo fašizam, stvorio je Italijane. Ono čemu je markiz D’Azeljo težio na kraju pokreta za ujedinjenje Italije: „Stvorili smo Italiju, sada treba da stvorimo Italijane“, duče je pretvorio u stvarnost. Čitajući roman „M.“ često se ima utisak da je autor varao stavljajući u usta glavnog junaka misli i reči koje su danas aktuelne. Istina je upravo suprotna: danas u Italiji mnogi (većina, čini mi se) govore Musolinijev jezik. U skorašnjem satiričnom filmu, „Vratio sam se“, zamišlja se Musolini koji kao s neba pada u današnju Italiju i njegovo nezadovoljstvo zbog ponašanja drugačijeg od onog što je on propovedao. „M. Sin veka“ bez satire pokazuje sasvim obrnutu situaciju: danas bi se duče prepoznao u mnogim stvarima.

Skuratijev roman nije napisan da bi zabavio svoje čitaoce. Ne radi se ni o potkazivaju koje je postalo ritualno kada u Italiji dođe na vlast neko sa velikom narodnom podrškom (kao Berluskoni, na primer). Nije u pitanju ni uzbuna koja se povremeno podiže protiv manje ili više folklornih oživljavanja fašizma. Njegova analiza se ne rađa iz pristrasnih briga, iz logike partijskih pripadanja – radi se o naučnoj, neutralnoj analizi: analizi krvne slike jedne nacije. „M.“ je važan roman koji jednu staru priču priča kao da je nova, čineći da ona postane svevremena, kao klasik. Skurati je napisao knjigu čija je inteligencija slobodna. Knjigu koja je bila potrebna. Preporučujem je čitaocima koji žele da bolje razumeju nas i same sebe. Zajedno sa, da dodamo malo ironije, neodoljivom trilogijom koji su Frutero i Lučentini napisali tokom osamdesetih i devedesetih, sa njihovim „poštovanom ali nesveobuhvatnom Trilogijom o kretenu“. Pročitajte ih i Italija 2018. (i verovatno ne samo Italija) neće više imati tajni za vas.

Autor: Antonio D’Oriko
Izvor: corriere.it
Prevod: Laguna


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
portret selina u mladosti neulepšani london, neherojski rat laguna knjige Portret Selina u mladosti: Neulepšani London, neherojski rat
16.12.2025.
Prošlost je kurva, utopi se u sanjarije, usput doda melodijice koje nismo od nje tražili. Šezdeset godina nakon smrti Luj-Ferdinanda Selina, početkom ove decenije objavljeni su romani „Rat“ i „Lo...
više
prikaz romana kako to izgleda iskreno i hrabro laguna knjige Prikaz romana „Kako to izgleda?“: Iskreno i hrabro
16.12.2025.
Kroz lik spisateljice, koja je nakon teške borbe sa bolešću ponovo učila da hoda, govori i piše, nedavno preminula autorka Sofi Kinsela (prim. ured.) ispisala je u svom poslednjem romanu „Kako to...
više
prikaz knjige pozorišna posla vladete jankovića zlatni presek srpske teatrologije laguna knjige Prikaz knjige „Pozorišna posla“ Vladete Jankovića: Zlatni presek srpske teatrologije
16.12.2025.
Knjiga eseja o teatrološkim temama dugogodišnjeg profesora Uporedne istorije evropske drame obiluje ne samo dragocenim podacima već i originalnim zapažanjima i duhovitim opaskama koje se tiču beograds...
više
prikaz knjige pisma mileni intimna razmišljanja čuvenog pisca laguna knjige Prikaz knjige „Pisma Mileni“: Intimna razmišljanja čuvenog pisca
16.12.2025.
Knjiga „Pisma Mileni“ sastavljena je od skupa pisama koja je Franc Kafka slao Mileni Jesenskoj, češkoj novinarki i prevoditeljki, u periodu od 1920. do 1923. U trenutku kada su se upoznali, Milena je ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.