Laguna - Bukmarker - Knjiga Vidoja Golubovića o kafanama i mehanama starog Beograda – Pet vekova beogradskih kafana - Knjige o kojima se priča
Sajamski dani od 20. oktobra do 7. novembra.
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Knjiga Vidoja Golubovića o kafanama i mehanama starog Beograda – Pet vekova beogradskih kafana

Da su kafane omiljena sastajališta Beograđana dobro je poznato ali je manje poznato da je prva kafana u srpskoj prestonici otvorena pre skoro pet vekova. Naime, kako u knjizi „Mehane i kafane starog Beograda“ tvrdi dr Vidoje Golubović, prva kafana u Beogradu otvorena je davne 1522. godine.

Bilo je to na Dorćolu, negde u današnjoj ulici Cara Dušana. Otvorili su je Turci, 32 godine pre nego što je prvu kafanu dobio njihov Carigrad, 70 godina pre Sarajeva. Gradovi u zapadnoj Evropi kafane su dobili znatno kasnije.

Od tada pa do danas, u beogradskim kafanama zbile su se mnoge stvari važne za sam grad i državu Srbiju.

Od pesnika do zaverenika

„Prva sijalica u Beogradu zasijala je upravo u kafani. Zvala se 'Hamburg' i nalazila se, zamislite kakva slučajnost, u današnjoj Masarikovoj ulici, gde je zgrada Elektrodistribucije Beograd. I prvi telefon zazvonio je u kafani, 'Tri lista duvana', na uglu ulica Kneza Miloša i Bulevara kralja Aleksandra. U kafani je odigrana prva pozorišna predstava, otpevana prva opera, prikazan prvi film u Beogradu. Čak je i prvi sajam knjiga, 1893. godine, održan u kafani. Reč je o 'Kolarcu' preko puta Narodnog pozorišta. I berza je svoj rad započela u kafani“, priča Vidoje Golubović i dodaje da su u kafanama osnivana i kulturno umetnička društva, sportski klubovi.

I mnogi istorijski događaji desili su se u kafani.

„Svetoandrejska skupština, na kojoj je Miloš Obrenović po drugi put doveden na vlast, održana je u kafani po imenu 'Velika pivara'. Apis i njegovi zaverenici su upravo u kafani, i to u 'Kolarcu', skovali zaveru o ubistvu kralja Aleksandra Obrenovića i kraljice Drage Mašin. U kafanama 'Moruni', 'Zlatnoj Moruni', 'Triglavu' i drugima svoje planove snovali su mladobosanci i Gavrilo Princip. Kada je 1867. godine, knez Mihailo uzeo ključeve grada Beograda od Turaka, kafana je odigrala izuzetno važnu ulogu. Narod koji je došao u Beograd da to proslavi bio je smešten u kafanama. U njima se jelo, pilo, spavalo. Kafana je u tom peridou bila najznačajnija srpska institucija“, ocenjuje naš sagovornik.

Po čuvenim kafanama su imena dobijala cela naselja u Beogradu. Tako su imena dobili Zeleni venac i Lion. Inače, kafani „Lion“ vlasnik je ime dao u znak sećanja na grad Lion i Francusku, odnosno na ratne dane provedene u ovoj zemlji. I kraj koji danas zovemo „Kod Vuka“ nekada se zvao po kafani „Kod Kamenovića“. Kada je kasnije, u kraju postavljen spomenik ocu srpske pismenosti Vuku Stefanoviću Karadžiću, i kraj je preimenovan u „Kod Vuka“.

„Kod pocepanih gaća“

U kafanama se volelo, veselilo, tugovalo. U njima su se uređivale novine, pesnici su svoje nove pesme deklamovali prvo pred kafanskim gostima i tek ako su tu bile prihvaćene, to je značilo da su dobre i da mogu pred širu čitalačku publiku.

Beograd nikada nije oskudevao u kafanama ali bilo je perioda kada ih je imao previše i kada su bile načičkane na svakom ćošku. Tako je na prelazu iz 19. u 20. vek, Beograd na svakih 50 stanovnika imao po jednu kafanu.

Na nevelikom Pozorišnom trgu, današnjem Trgu republike postojalo je 16 kafana a u Poenkareovoj ulici od četrdesetak kuća, u 17 su bile mehane ili kafane.

„Bilo je i onih sa čudnim imenima, recimo 'Kod ludog čoveka', pa 'Kod ludog bika', zatim 'Pseto koje laje'. Pri kraju ulice Kneza Miloša nalazila se i kafana 'Kod pocepanih gaća'. Kraljica Draga Mašin smatrala je da je takvo ime neprimereno pa joj je vlasnik promenio ime u 'Tri ključa'. Vremenom je ceo kraj nazvan tim imenom, da bi kasnije promenio ime u Mostar“, priča Vidoje Golubović.

Miloš Obrenović pak, u svojoj drugoj vladavini je doneo uredbu kojom je želeo da reguliše rad kafana i uvede reda u ovu oblast. Tako je između ostalog propisao da u kafanama koje se nalaze izvan naseljenog mesta, ne mogu da rade žene. Propisao je i u kojem objektu može da radi jedna a u kojem dve žene.

„Zanimljivo je da su ovom uredbom u kafanama bile zabranjene i kocka i prostitucija.“

Splavovi, toliko popularni u Beogradu sada, obično se smatraju za izum našeg vremena, ali kako navodi Vidoje Golubović, brodići su i pre Prvog svetskog rata služili za druženje i slavlja.

Dr Vidoje Golubović je mehane, kafane i druge ugostiteljske objekte na području Beograda istraživao više od 20 godina. U knjizi je naveo imena 1300 takvih objekata. I to ne samo kafana i mehana nego i hanova, konaka, karavan-seraja, gostionica i hotela. O svakome je zabeležio po nekoliko podataka, zavisno od toga šta je pronašao. Obično je to mesto na kome su se nalazili ili se i sada nalaze, zatim vreme kada su postojali, poneku priču o vlasniku, događaju, anegdoti vezanoj za pojedinačni objekat.

Piše: Radenka Marković
Izvor: Beogradski glas


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
sajam knjiga još samo u nedelju laguna knjige Sajam knjiga još samo u nedelju
31.10.2025.
Priliku da posetite štandove Lagune i Defli knjižara u halama 1 i 4 imate još samo u nedelju!   Ne propustite popuste i sjajne akcije!   Svi naslovi Lagune na Sajmu knjiga u halama 1...
više
veliki broj pisaca na štandu lagune na sajmu knjiga u hali 1 laguna knjige Veliki broj pisaca na štandu Lagune na Sajmu knjiga u Hali 1
31.10.2025.
Tradicionalno, štand Lagune u Hali 1 biće mesto susreta pisaca i čitalaca. Tokom trajanja Sajma knjiga, brojni domaći i strani autori potpisivaće svoje knjige. Pogledajte raspored potpisivan...
više
sajamski dani stižu i kod vas od 20 oktobra do 7 novembra 2025  laguna knjige Sajamski dani stižu i kod vas od 20. oktobra do 7. novembra 2025!
31.10.2025.
Spremite spiskove jer oktobar donosi novu radost čitanja! Sajamski dani će se održati od 20. oktobra do 7. novembra u svim Delfi knjižarama i Laguninim klubovima čitalaca u Srbiji i regionu, ka...
više
o granicama, diktatu savršenosti, samopouzdanju i autentičnosti na druženju sa dr alijem fenikom, autorom knjige crvene zastavice, zelene zastavice , u knjižari delfi skc laguna knjige O granicama, diktatu savršenosti, samopouzdanju i autentičnosti na druženju sa dr Alijem Fenikom, autorom knjige „Crvene zastavice, zelene zastavice“, u knjižari Delfi SKC
31.10.2025.
Ekskluzivni gost Sajma knjiga, psiholog dr Ali Fenik, autor knjige „Crvene zastavice, zelene zastavice“, družio se sa brojnim čitaocima u knjižari Delfi SKC. U prijatnoj atmosferi dr Ali Fenik, na dru...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.