Istoričar i naučni publicista
Dejvid Bejker napisao je, na nešto više od dve stotine stranica, knjigu koja obuhvata gotovo čitavu istoriju svemira – od Velikog praska pre 13,8 milijardi godina, preko nastanka Zemlje i razvoja života, do sadašnjeg trenutka i mogućih scenarija budućnosti.
Dosadašnju ogromnu vremensku liniju on deli na tri osnovne faze: pre nastanka života, posle nastanka života i fazu kulture, kojima dodaje fazu nepoznatog u kojoj se bavi bliskom, dalekom i krajnjom budućnošću, s predviđanjima mogućih sudbina Zemlje i kosmosa. Potonji dodatak predstavlja jednu od glavnih razlika ovog u odnosu na mnoga štiva na sličnu temu. Bejker nudi više scenarija budućnosti, od verovatnih do krajnje spekulativnih, uključujući one koji sežu do velikog kraja univerzuma.
Autor koristi tri stalne tematske ose za tumačenje istorije: prvu – kompleksnost, koja znači rast složenosti sistema kroz vreme, od elementarnih čestica do ljudskih društava. On uvodi i numeričku skalu složenosti, kojom pokazuje koliko je energetska organizacija sistema rasla tokom epoha. Kao drugu – protok energije, način na koji se ona koristi i prenosi u okviru živih i neživih sistema. I treću – kolektivno učenje, proces kojim ljudi prenose znanje kroz generacije, omogućavajući ubrzanu inovaciju i kulturni razvoj. Ove tri dimenzije autor povezuje kroz „ciklus kompleksnosti“: obrazac rast–konsolidacija–kolaps–novi rast, koji se ponavlja tokom geoloških i kulturnih epoha.
Iako se bavi izrazito složenim naučnim temama, Bejker piše jasno, uz dozu humora i ličnih opaski. Primera radi, sa blagom ironijom žali što ljudi dele zajedničkog pretka sa šimpanzama, a ne sa bonobo majmunima jer tada bismo imali veću sklonost ka seksu nego ka nasilju. Umešno koristi dijagrame i vremenske linije kako bi vizuelno objasnio tok istorije, kao i ključne tačke poput udara asteroida koji su uzrokovali masovna izumiranja.
U glavne poruke knjige spade ona o kratkom trajanju ljudske epohe. Naime,
homo sapiens postoji tek oko trista hiljada godina, što je neznatna tačka na vremenskoj liniji svemira, a i naš dalji opstanak može biti kraći od našeg dosadašnjeg trajanja. Zatim, istorija života na Zemlji stalno je obeležena katastrofama. Takođe, Zemlja je prošla kroz razdoblja vatre i leda, vlažnih i suvih perioda, i ekstremnih klimatskih kolebanja; slično se očekuje i ubuduće. Globalno zagrevanje u velikoj kosmičkoj skali predstavlja, srećom, prolaznu epizodu, ali u našoj „kratkoj“ epohi ima dramatične posledice.
Knjiga se završava porukom: „Budite smeli, budite dobri jedni prema drugima.“ – jednostavnim savetom koji, u svetlu ogromne vremenske skale, zvuči kao suštinski etički kompas.
Bejker je uspeo u više nego složenom zadatku da ogromne vremenske i tematske razmere prikaže sažeto, a opet razumljivo i na, srezmerno, neverovatno malom prostoru. Knjiga se čita brzo i sa uživanjem, pogotovo zahvaljujući pristupu koji kombinuje nauku, antropologiju, istoriju i humor.
Kao uvod u „veliku istoriju“ i kao podsticaj na dalje istraživanje, „
Najkraća istorija sveta“ je izuzetno uspešno delo, koje spaja naučnu preciznost i popularno pripovedanje.
Autor: Domagoj Petrović