Jedna je Greta. I danas, kada se izgovori to ime, retko ko pomisli na nekog drugog osim na nju – na
Garbo.
Veliku Garbo!
Veličanstvenu Garbo! Božanstvenu Garbo! Istina, postoji niz poznatih žena koje takođe nose to ime – Greta Gervig, Greta Skaki, Greta Li – ali njihova slava bledi pred sjajem jedne jedine. Greta Garbo i tri i po decenije nakon smrti ostaje sinonim za filmsku magiju, nedostižnu lepotu i nedokučivu harizmu. Rođena 1905, preminula 1990, u svetu filma i dalje stoji kao boginja najvišeg reda. Upravo toj božanstvenoj, ali i tragično usamljnoj figuri, nemačka spisateljica
Kristina Liding posvetila je roman „
Greta Garbo: Usamljena boginja“.
Autorka je želela da skine veo misterije i prikaže ličnost koja je umela da zavede svet, ali se u stvarnosti borila sa sopstvenim senkama. Liding počinje pripovedanje 1990. godine, u Njujorku, svega nekoliko dana pre Uskrsa, kada se Garbo već povukla iz javnosti i pokušavala da izbegne neumoljive paparace. Pred čitaocem se otvara slika ostarele dive, umorne od slave i tračeva. Zatim radnja vraća sat unazad, u Stokholm s početka dvadesetih godina prošlog veka. Tu upoznajemo petnaestogodišnju Gretu Gustafson, devojčicu iz skromnog doma, koja radi u robnoj kući da bi pomogla porodici. Iz te svakodnevice rađa se buduća ikona... Autorka pažljivo vodi čitaoca kroz ključne tačke Garbine karijere: prve probe pred kamerom, odlazak u Ameriku, meteorski uspon u Holivudu, prelazak iz nemog u zvučni film, susrete sa producentima i kolegama koji će joj promeniti život. Sve to opisano je bez patetike i suvišnih ukrasa. Liding piše tečno, slikovito i nenametljivo, pružajući nam portret žene koja nikada nije bila tek hladna statua, već složena ličnost.
Greta je u romanu predstavljena kao žena od krvi i mesa – nesigurna, često tvrdoglava, ali i dovoljno hrabra da se pobuni kada je potrebno. U vremenu kada su glumci bili tretirani kao roba (a mnogi će reći da se malo toga od tada promenilo), ona, strankinja i mlada žena, uspela je da Holivudu nametne sopstvena pravila. Time je otvorila put generacijama koje su došle posle nje. „Usamljena boginja“ nije samo roman o slavi i glamuru. To je priča o identitetu, samoći i ličnom nemiru. Naglasak je na unutrašnjim previranjima, na Gretinim sumnjama, na osećaju pritiska koji je trpela od studija i publike. I onda kada je bila na vrhuncu popularnosti, progonila ju je samoća. Liding uspeva da dočara tu dvostruku prirodu žene koja je istovremeno obožavana i usamljena.
Greta Garbo je bila i ostala biser – ime i simbol koji blista kroz vreme. Kristina Liding uspela je da tom biseru podari novo svetlo, vraćajući nam osećaj čarolije koju je Garbo unosila u svaki kadar, a koja ni danas nije izbledela.
Autor: Nikola Gavranović, književni kritičar
Izvor: Nedeljnik