Tema 124. tribine Laguninog književnog kluba, koja je održana u petak 11. jula u kafeteriji Bukmarker u knjižari Delfi SKC, bio je roman „
Kradljivica iz Korinta“
Tese Afšar.
O ovom uzbudljivom delu govorila je urednica Mina Kebin, a moderirala Mona Cukić.
„Kradljivica iz Korinta“ je biblijska priča o avanturi, hrabrosti, pokajanju i ljubavi koja prevazilazi sve.
Smeštena u Korint prvog veka, priča prati Arijadnu koja, pošto je godinama s majkom i dedom živela u Atini i trpela njihovo maltretiranje, beži u očev dom.
U Korintu će otkriti opasnu tajnu zbog koje se i raspao brak njenih roditelja: iako Grk visokog roda, njen otac Galen je kradljivac koji pokvarenim građanima otima bogatstvo stečeno na nepošten način. Ona odlučuje da mu pomogne i sama postaje kradljivica.
Očajnički želeći da zaštiti oca i njihov dom, Arijadna rizikuje sopstveni ugled, slobodu i ljubav voljenog muškarca.
Promenu u njihovim životima i verovanjima donosi jevrejski učitelj Pavle učeći ih hrišćanstvu…
U svim delima Tese Afšar mogu se prepoznati detalji iz njene uzbudljive biografije. Rođena je u Iranu, gde je provela prvih četrnaest godina života. Zatim se preselila u Englesku, gde se školovala u ženskom internatu i zaljubila u Džejn Ostin i Šarlot Bronte, da bi se potom preselila u Sjedinjene Države. Sa navršenih dvadesetak godina promenio joj se život kada je prešla u hrišćanstvo. Tesa je zvanje mastera stekla u Velikom semeništu Jejl, gde je služila kao kopredsedavajući Evangelističkog društva. Urednica Mina Kebin je navela da njeni istorijski romani obrađuju
hrišćanske teme na zanimljiv način, tako da čitaoce zainteresuju za istorijski period, ali i za moralna pitanja kojima se bavi u svojim pričama.
„Tesina karijera je vezana za posebnu granu književnosti – hrišćansku literaturu. Njene knjige pored toga što pripovedaju o nekom događaju, nekoj priči, imaju cilj da približe ideju hrišćanstva ljudima koji ili nisu tradicionalni vernici ili pripadaju nekoj drugoj veri ili su ateisti. To je književnost koja želi da doprinese širenju ideje hrišćanstva. Svi njeni romani su tako napisani i verovatno su takvi jer je ona sama doživela religiozno otkrovenje ili duhovno i emocionalno oslobođenje“, ocenila je Kebin.
Hrišćanstvo kao vid vere u ljubav, jedinstvo, zajedništvo naročito se naglašava u autorkinim delima, a na pitanje zašto se Laguna baš opredelila za „Kradljivicu iz Korinta“, urednica kaže da je bilo uzbudljivo da se našim čitaocima Tesa predstavi kroz roman koji je ujedno i avanturistički i istorijski:
„Ovo je intrigantna priča o ljubavi – roditeljskoj, bratsko-sestrinskoj, između muškarca i žene, ljubavi prema životu i poštovanju drugoga i naravno ljubavi prema Bogu. Svi ti motivi su protkani kroz avanture junaka u ovoj knjizi jer kroz njihove probleme shvatamo šta ih je motivisalo da se okrenu ka ljubavi i verovanju u to da prolazeći kroz patnju i bol i sve izazove čistog srca postajemo bolji ljudi“.
Tesa započinje roman spominjanjem dolaska Pavla u Korint, i junakinjinog sećanja na njihovo prijateljstvo.
„Istorijski momenti u knjizi su potpuno tačni. Tesa je predstavila trenutak širenja hrišćanstva iz ugla nekog ko je u tom trenutku živeo u Korintu i ko je zaista mogao da doživi otkrivanje nove vere i preobrat koji to donosi. Ona vrlo pametno i na zanimljiv način piše onima, koji su na primer poput mene ateisti, kako bi približila taj trenutak i razloge zbog kojih su se ljudi odlučivali za promenu. Ova knjiga prevashodno vrednuje ljubav. Pisana je vrlo pitko i lako, specifičnim stilom, gotovo dokumentarno-novinarski, poput Starog zaveta iz kojeg crpi mnogo toga“.
Kroz roman pratimo sazrevanje jedne devojčice u devojku i zatim u zrelu ženu. To dete je u početku sebično, kao mlada žena puna je želje za
dokazivanjem i izazovima i tek kada sazri, shvata šta su odgovornost, empatija i uviđa težinu svoje uloge u porodici.
„Zajedno sa junakinjom dolazite do zrelosti jedne ženske osobe, ali i zrelosti religiozne misli. Svi ti narodi su bili politeistični, ali kroz ovaj roman shvatate zašto su se neki od njih kasnije okretali jednom Bogu. Ne morate biti religiozni da shvatite da je deset zapovesti dobro za svakog čoveka, ili da je sedam smrtnih greha zaista nešto loše. Dakle, lako je shvatiti poruku ove knjige jer ona do vas dolazi prirodno“, smatra Kebin.
Lik Arijadne je izmišljen, dodaje urednica, jer neverovatno je da je u to doba bilo žena u Korintu koje su činile sve što i ona. Naravno, to je razumljiv autorkin odabir.
„Arijadna u početku jeste nepromišljena, možda čak i sebična u svojim odlukama, ali kako prolazi kroz razne izazove i gubitke, shvata svoje greške, što i dovodi do religiozne promene. Izrasta u hrabru ženu koja će u budućim izazovima postupati ispravno iz pravih moralnih razloga“, kazala je urednica ističući kao još jednu važnu temu romana – robovlasništvo i hrišćanstvo koje propagira ideje jednakosti.
Ljubav prema porodici je najvažnija okosnica ovog dela, i poruka da dete bez nje ne može izrasti u srećno dete. Ono će celog života težiti da pronađe ljubav roditelja i nijedan uspeh ili pažnja neće moći to da nadomesti.
„Kroz ceo roman zapravo pratimo bol i patnju ženskog deteta koje žudi za majčinom ljubavlju. I mir njenoj duši doneće samo oprost.“
Tema sledeće 125. tribine Laguninog književnog kluba biće roman „
Prevodilac“
Harijet Kroli, a biće održana u petak 1. avgusta.