Laguna - Bukmarker - 8 malo poznatih činjenica iz arhive Edvarda Raderfurda - Knjige o kojima se priča
Sajamski dani od 20. oktobra do 7. novembra.
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

8 malo poznatih činjenica iz arhive Edvarda Raderfurda

Prilikom istraživanja za novu knjigu dešava se da otkrijem činjenice koje iznenade i mene i čitaoce. Ponekada su to puke zanimljivosti ali ponekad ta nova saznanja promene način na koji sagledavamo prošlost.

Tokom godina prikupio sam veliki broj priča koje ću svakog meseca objavljivati na ovoj stranici. Posle izvesnog vremena priče ću prebaciti u arhivu koja zbog svog sadržaja povremeno može da privuče vašu pažnju.

Foto: Pixabay

Nekoliko velikih trgovaca opijumom su bili poreklom iz Škotske. Barem jedan je imao i diplomu prestižnog Univerziteta u Edinburgu. Bogatstvo stečeno u trgovini opijumom im je omogućilo da se povuku na velike posede u Galoveju, u jugozapadni deo Škotske.

**

Samo je jednom muškarcu bilo dozvoljeno da živi u kraljevskoj palati u Kini, poznatoj pod nazivom Zabranjeni grad: caru samom. Ostali stanovnici su bili ženskog pola – žene, konkubine ili sluškinje – ili poznati dvorski evnusi. Skoro svi evnusi su bili kastrirani još u dečačkom dobu. Ali bilo je nekolicina onih koji su kastrirani pošto su postali muškarci i roditelji. Oni su to uradili zbog novca.

**

Ime za oktobar mesec potiče od latinske reči Octo, što znači osam, i on je predstavljao osmi mesec u godini po rimskom kalendaru koji je sadržao deset meseci. Tako je bilo sve dok nije uspostavljen julijanski kalendar (po svom začetniku Juliju Cezaru u prvom veku posle Hrista kada su dodati januar i februar). Julijanski kalendar je bio najrasprostranjeniji kalendar u upotrebi u Evropi tokom šesnaest vekova, sve dok nije dopunjen gregorijanskim kalendarom koji je i danas u upotrebi.

**

Godina je 1977. grad Njujork. Pomračenje. Prvi dan u jednom od najdužih i najtoplijih vrelih talasa koji su zabeleženi u gradu. Taj dan, kada je grad uronio u mrak u trajanju od 25 sati usled havarije energosistema, izneo je na videlo mnoge duboko ukorenjen probleme s kojim se grad borio – ekonomski pad i porast kriminala. U gradu je utihnuo saobraćaj, a ulice su opustele usled požara, pljački i razuzdanog kriminala što ga je dovelo u rasulo. Do današnjeg dana, 13. jul 1977. godine se pamti kao jedan od najsramnijih dana u istoriji Njujorka.

**

Prvi film. Iako osporeno od strane istoričara koji tvrde da prva funkcionalna Limijerova kamera nije postojala pre kraja 1894 godine, sama braća Limijer tvrdila su da su prvi film snimili u avgustu 1894. godine. Sedam meseci kasnije – u martu 1895. u Parizu, predstavili su ono što se najverovatnije smatra za prvo prikazivanje filma pred većom publikom. Ironično, glavni cilj njihove prezentacije bio je da prikažu dostignuća u svom uzbudljivom istraživanju fotografije u boji, ali su braća ostala zatečena reakcijom publike kada su ugledali pokretne crne i bele slike na platnu!

**

MGM lav je bio Irac. Prvi ikoničan lav, koji se pojavljuje na uvodnoj špici svakog filma proizašlog iz studija Metro Goldvin Majer od njegovog osnivanja, bio je Dablinac! Slat, rođen u dablinskom zoološkom vrtu 1919, korišćen je za špicu svih MGM filmova između 1924. i 1928. godine. Do današnjeg dana on je jedini MGM lav koji ne riče iako izveštaji svedoče da je bio dresiran da zareži na znak.

**

Crna smrt (pandemija kuge) je obeležila evropski srednji vek ali je poslednja značajna epidemija kuge u Evropi zabeležena pre 300 godina – tačnije 1720. godine, u Marselju, luci na jugu Francuske do koje je došla brodom sa Bliskog istoka. Putnici su bili izolovani ali je zamenik gradonačelnika, koji je ujedno bio i vlasnik broda, insistirao da se sa njega istovari dragoceni teret, što je za ishod imalo da je kuga ušla u grad i usmrtila oko 100.000 ljudi u toj oblasti.

**

Krompir je ilegalno uzgajan u Francuskoj tokom 24 godine! Francuzi su bili ubeđeni da povrće sa juga Amerike može prouzrokovati čitav niz bolesti, uključujući lepru (gubu), tako da su 1748. uzgoj i potrošnja krompira bili van zakona. Možda bi tako i ostalo, ali je do preokreta došlo kada je uhapšeni medicinski vojni oficir imena Antoan Ogist Parmentije preživeo u svojoj zatvorskoj ćeliji izdržavajući se pomoću dijete krompirom koja je omogućila da se organizam stabilizuje i otpočne sa laganim prihvatanjem ostale hrane. Pošto je oslobođen zatvora, Parmentije je napisao raspravu o zdravstvenoj koristi upotrebe krompira u ishrani što je doprinelo da se zakon obori i krompir ponovo predstavi francuskoj javnosti 1772. godine.  Tokom narednih 20 godina krompir je postao jedna od najpopularnijih i najvažnijih namirnica u Francuskoj. Čak je i bašta u kraljevskoj palati Tiljerije u Parizu – u početku ispunjena samo cvećem i egzotičnim biljkama – u jednom trenutku pretvorena u polje krompira.

Autor: Edvard Raderfurd
Izvor: edwardrutherfurd.com
Prevod: Aleksandra Mišić


Podelite na društvenim mrežama:

ne propustite sajamske dane u knjižarama do 7 novembra laguna knjige Ne propustite Sajamske dane u knjižarama do 7. novembra
05.11.2025.
Sajam knjiga se završio, ali sajamski dani još traju u svim Delfi knjižarama i Laguninim klubovima čitalaca u Srbiji i regionu na više od 60 lokacija, kao i na sajtovima laguna.rs, delfi.rs i dicearen...
više
stefan tićmi družiće se sa čitaocima u delfi knjižari isidora sekulić četvrtak, 6 novembar u 16 sati laguna knjige Stefan Tićmi družiće se sa čitaocima u Delfi knjižari „Isidora Sekulić“ – četvrtak, 6. novembar u 16 sati
05.11.2025.
U četvrtak 6. novembra gost Delfi knjižare „Isidora Sekulić“ u Pančevu od 16.00 biće Stefan Tićmi, koji je napisao dirljivu, duhovitu i uzbudljivu knjigu „Tata kaže gambit“ i na prazna polja postavio ...
više
novi broj nedeljnika u knjižarama delfi laguna knjige Novi broj Nedeljnika u knjižarama Delfi
05.11.2025.
Novi broj lista Nedeljnik je na kioscima, a od petka ga možete kupiti za samo 29 dinara u svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdavača ili proizvoda...
više
iz prve ruke kako je svet stvorio zapad razotkrivanje mita laguna knjige Iz prve ruke: „Kako je svet stvorio Zapad“ – razotkrivanje mita
04.11.2025.
Urednik Srđan Krstić preporučuje knjigu „Kako je svet stvorio Zapad“ Džozefine Kvin, koja preispituje tradicionalne poglede na prošlost i pruža novi narativ prateći milenijume globalnih susreta i...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.