Urednik Srđan Krstić preporučuje knjigu „Kako je svet stvorio Zapad“ Džozefine Kvin, koja preispituje tradicionalne poglede na prošlost i pruža novi narativ prateći milenijume globalnih susreta i razmena koji su izgradili ono što se danas naziva Zapadom.
Zapad, s velikim „Z“, prilično je širok pojam, doduše veoma bogat i uobražen, a suprotstavljeni su mu Istok, još širi ali i siromašniji i osuđen na ulogu večitog negativca i Jug, definitivno najsiromašnija, jadna strana sveta. Sever se u ovom smislu izvukao, valjda jer je na severu hladno, a tamo je i Sibir, koji je katastrofalan sam po sebi.
Zapad je uvek samog sebe isticao i veličao svoju izuzetnost pa je tako osmislio i priču o svom nastanku na tradiciji minojske, grčke i rimske civilizacije na šta se nadovezalo hrišćanstvo – čisti Istok, ali se to nekako kao i izvorno jevrejstvo hrišćanstva vešto zaboravilo. Ta ideja da je Zapad samorođen na svojoj zapadnjačkoj tradiciji dugo već opstaje i generacije su obrazovane na osnovu te zamisli o superiornoj zapadnoj civilizaciji nastaloj na ruševinama Rimskog carstva koje se uzdiglo na osnovama grčke misli, naspram istočnjačkih negativaca i južnih siromaha. Tako „Zapadnu civilizaciju“ s velikm „Z“ karakterišu demokratija i kapitalizam, sloboda i tolerancija, napredak i nauka, naspram onih ostalih koji su uglavnom zaostali, divlji i zatucani.
Džozefina Kvin se svojom knjigom „Kako je svet stvorio Zapad“ uspešno suprotstavlja ovom uvreženom stavu pokazujući da izmaštane priče o „civilizacijama“ koje nezavisno postoje i razvijaju se jedna pored druge predstavljaju samo odraz potrebe da istorija posluži u političke svrhe. Ljudi u prošlosti nisu znali za naše podele, Grcima je i naša Mala Azija najnormalnije bila Grčka, a Rimljanima je ceo Mediteran bio carstvo. Tada su kao i danas ideje putovale s ljudima, širile se i osvajale nova prostranstva i na istoku i na zapadu – nisu letele avionom, ali su stizale u daleke krajeve. Naši preci su trgovali, spontano preuzimali jedni od drugih tehnologiju, kulturne obrasce, arhitektonska rešenja, poljoprivredne proizvode, a i geni su se mešali na sve strane. Zato je ovo istorija drugačija od ostalih, dinamična, različita, nije od onih dosadnjikavih na koje smo navikli. Ona vas tera da vidite svet bez granica i podela koje postoje pre svega u našim glavama jer su nas tako učili. I da citiram autorku: „Nisu
narodi tvorci istorije, već
ljudi, i veze koje oni međusobno stvaraju.“
Ovo je knjiga koja će vas obogatiti, prikazati vam jednu potpuno drugačiju perspektivu iz koje bi trebalo da sagledavamo prošlost. Jedna od onih posle kojih više nikada ništa neće biti isto. Nema puno ovakvih dela, koja otvaraju oči i šire pred nama nove vidike. Nećete se pokajati ako je budete čitali.
Autor:
Srđan Krstić, urednik
Izvor: časopis Bukmarker, br. 57