Kod čitalaca toliko popularan publicistički serijal koji već uključuje „
Najkraću istoriju Indije“, „
Najkraću istoriju Kine“ i „
Najkraću istoriju sveta“, uvek izvrsni Lagunin urednik
Srđan Krstić upravo nam je dopunio i „
Najkraćom istorijom Evrope“ u cilju da se nestrpljivoj savremenoj publici viševekovna događanja spakuju u čitke, pitke, kratke i razumljive knjige koje lako mogu da se konzumiraju nudeći čitaocu sažet i neopterećujuć pregled zbivanja koja su nekada trajala i hiljadama godina.
U novom izdanju
Džon Herst donosi nam priču iz novog ugla za novo doba nastojeći da nam objasni kako su osvajanja, ratovi, kultura i religija stvorili čitav jedan kontinent. S Herstom ćemo preći put od antičkog doba i srednjeg veka sve do vremena revolucija i industrijalizacije, koji će Evropu trajno izmeniti, završavajući sa dva svetska rata i savremenom Evropskom unijom koja će pokušati da ujedini zemlje koje su svoje granice krvlju iscrtavale upravo u mnogobrojnim međusobnim ratovima.
Treba naglasiti da Herst pod Evropom uglavnom smatra njen zapadni deo koji uostalom i jeste stvorio evropsku civilizaciju kao jedinu svetsku civilizaciju koja se kroz osvajanja, naseljavanja, ekonomiju, kolonizaciju i kulturu nametnula čitavom svetu, zasnovana, prema Herstu, na tri elementa: kulturi stare Grčke i Rima, hrišćanskoj religiji i kulturi germanskih ratnika. Upravo će na antičkoj kulturi, filozofiji, demokratiji i nauci Evropa i razviti svoje najvažnije tekovine koje je i danas odlikuju. S druge strane tu su i Jevreji od kojih će Evropa preuzeti ideju o postojanju samo jednog boga. Značaj germanskih ratnika je pak u tome što su srušili Rimsko carstvo na čijim će se potom ruševinama uzdići današnja mešovita evropska civilizacija kroz uspon Francuske, Italije, Španije i drugih država koje danas čine okosnicu Evrope.
Za dalji razvoj Evrope biće važan i stav o pravima pojedinaca jer će pravo na privatnu svojinu i ograničenja nametnuta vlasti uticati na njen brži privredni razvoj u poređenju s ostatkom sveta. S druge strane, iz spoja germanske ratobornosti i hrišćanske religije izrodiće se evropski vitezovi koji se bore iz plemenitih pobuda što će Evropi ujedno dati i jaku vojnu moć. Od viteza koji štiti gospe razviće se i ideja muškarca kao džentlmena, što će uticati na današnju veću ravnopravnost između polova u evropskoj kulturi.
Kasnije, sa dolaskom renesanse u 15. veku i razvojem ljudske misli, nauke i umetnosti, Evropa će svojim najvažnijim tekovinama pridodati i učenost i intelektualnu prosvećenost koje će kasnije moći da dovedu do industrijske, naučne i medicinske revolucije i otkrića koja će izmeniti čitav svet. Njutn, Darvin, nemačka reformacija, italijanska renesansa, prosvetiteljstvo, parlamentarizam – sve su to glavni pokretači promena i napretka potekli iz Evrope. Herst nam sve te ideje jasno i sažeto objašnjava i vispreno, na posve jezgrovit način, povezuje njihov učinak i posledice sa razvojem i usponom Evrope kao kontinenta ne samo u političkom, već pre svega u kulturnom, filozofskom, naučnom i ekonomskom pogledu.
Autor: Miroslav Bašić Palković