Laguna - Bukmarker - Sali Pejdž: Priče vredne pričanja - Knjige o kojima se priča
Sajamski dani od 20. oktobra do 7. novembra.
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Sali Pejdž: Priče vredne pričanja

Pozitivna energija, cvetne asocijacije i jedan recept za ukusan kolač okosnica su razgovora s autorkom romana „Čuvarka priča“ Sali Pejdž, koja piše o stvarima koje afirmišu život, nude osećaj nade i pružaju radost.

Divan, emotivan i saosećajan roman „Čuvarka pričaSali Pejdž pravo je malo blago, jedna od najradosnijih knjiga koje ćete pročitati. Uz junake koji plene autentičnošću i duhovitošću doživećete toliko dirljivih trenutaka da ćete se teško rastati od njih. A sve počinje kada glavna junakinja Dženis počne da radi za tajanstvenu gospođu B.

„Čuvarka priča“ je roman prvenac Sali Pejdž i u njega je utkala svu svoju ljubav prema istoriji, koju je studirala, kao i interesovanje za male ljudske priče.

U „Čuvarki priča“ Dženis je divan, autentičan lik, spremačica bogatog duha, divna i smerna osoba koja upoznaje različite ljude, radeći u njihovim kućama: od udovice Fione i njenog sina Adama, preko slavnog operskog pevača Džordija i gospođe Dadada i misteriozne gospođe B. Kako ona dolazi do priča, kako ih sakuplja?

Odabrala sam spremačicu za glavnog junaka, jer spremačica može steći uvid u tuđe domove – i njihove priče. Kao žena koju mnogi zanemaruju, takođe sam osećala da će njeni klijenti pre pričati o sebi sa Dženis nego što će je pitati o njenom životu. Prava riznica za „Čuvarku priča“!

Kada stupi na prag kuće gospođe B, susreće se sa jednim neobičnim pitanjem koje se tiče nje same. Zašto je iznenađuju ljudska radoznalost i pažnja? Zašto nas uopšte danas čude nekada uobičajeni ljudski poput: „Zdravo! Kako si?“ Šta možemo svi učiniti da to ne bude slučajnost već navika?

Gospođa B zaista je bila šokirana kada je pitala Dženis koja je njena priča jer, kao što sam već pomenula, ljudi se često ne interesuju za živote svojih spremačica. To ujedno nagoveštava čitaocu da Dženis možda nešto krije! Ova knjiga je delimično nastala iz mog uverenja da svako ima priču koju vredi ispričati, a često me iznenade stvari koje mi ljudi poveravaju. Rekla bih da je interesovanje za druge divan način da proširite svoje razumevanje života. A uz to čujete i stvari koje vas nasmeju ili izmame osmeh – a to sigurno nije loše.

Zašto se Dženis oseća kao strankinja u sopstvenom životu?

Dženis je prilično izgubljena. Njeno odrastanje, kako saznajemo, bilo je teško, a brak joj nije srećan. Završila je s takvim životom u kojem je sve nezadovoljnija, ali mislim da na početku knjige ne veruje da zaslužuje nešto bolje – niti vidi način da to promeni. Nažalost, njena situacija nije retka.

Zbog čega pišete o ljudima koje su poput svakog od nas; susrećemo ih u prodavnici, gradskom prevozu, pijaci, u čekaonici? U čemu pronalazite njihovu neobičnost i snagu?

Uvek ću pisati o tome kako je ono svakodnevno zapravo izuzetno. Toliko toga što čujemo u medijima fokusira se na poznate ličnosti ili na zastrašujuće vesti. Želela bih da tome suprotstavim svoje uverenje da većina ljudi oko nas samo pokušava da dâ sve od sebe – i da, kao što Dženis otkriva, često u sebi nose divne, neispričane priče.

Šta jednu priču čini vrednom pričanja? Koji je to savršeni trenutak u njoj kojim je zaslužila da bude zapisana i kupi večnost? Zašto priče moraju da se pričaju?

Priče su oduvek bile naš način da životu damo smisao i da sačuvamo svoju istoriju. Mnogo toga može učiniti neku priču vrednom pričanja – ne mora to nužno biti nešto veliko – ali mene svakako privlače priče koje afirmišu život, koje nude osećaj nade i koje me nasmeju.

U Vašem romanu „Čuvarka priča“ dobro se i pije i jede. Mi koji smo čitali želeli smo da probamo kolače madlene i firentince kojim su se Vaši likovi gostili. Možete li nam otkriti recepte za spremanje tih slasnih đakonija kako bismo i mi uživali?

Mogu da podelim recept za madlene. Od sastojaka je potrebno: 50 g putera (istopljenog ali ohlađenog, plus dodatno za podmazivanje kalupa), 1 jaje, 50 g kristal šećera, 1 kašičica meda, 50 g brašna sa praškom za pecivo (samorastuće brašno), prstohvat soli. Zagrejte rernu na 210°C (190°C ako koristite rernu s ventilatorom) ili gas na 6½. Podmažite osam udubljenja u kalupu za madlene (ako imate kalup sa samo šest udubljenja, peći ćete u dve ture). Umutite jaje, šećer i med električnim mikserom dok smesa ne postane svetla, penasta i ne utrostruči zapreminu. Dodate brašno i prstohvat soli, a na kraju lagano umešate istopljeni puter. Kašikom rasporedite smesu u podmazana udubljenja kalupa i pečete 8 –10 minuta, ili dok madlene ne narastu i ne dobiju zlatnu boju. Izvadite ih na žicu da se ohlade dok pripremate drugu turu ako koristite manji kalup. Najlepše su dok su tople, neposredno iz rerne.



Jedan od najzanimljivijih likova je i foksterijer Decije, i za mnoge junake romana ne bi bilo dobro da znaju šta im misli. Da je on pisao blurb za Vašu knjigu „Čuvarka priča“, šta mislite da bi napisao?

Mislim da bi mi Decije, kada bih ga zamolila da napiše tekst za korice, odgovorio prilično bezobrazno! Ima on mnogo važnijih stvari da radi – da juri mačke, jede, spava i da ga češkaju po ušima. Kad bih ipak uspela da ga nateram da nešto doprinese, verovatno bi me pogledao onim pogledom koji kaže: „Pretpostavljam da nije loše, ako vam se sviđaju takve stvari. Naravno, najbolji deo, bez konkurencije, jeste pas. E, ti delovi su zaista odlični.“

Nedavno ste imali književno veče posvećeno Vašim knjigama izvan zemlje (u Parizu). Kakav je osećaj znati da ste vrlo čitani i izvan granica Velike Britanije i da ima ljubitelja Vaše književnosti i iz drugih zemalja?

Bilo je prosto neverovatno. Sve mi se dopalo. Upoznala sam izdavača, blogere i čitaoce. Bila sam srdačno dočekana i postavljali su mi zaista zanimljiva i drugačija pitanja – kao i u ovom intervjuu. Takođe sam se osećala počastvovano i skromno, znajući da se moje priče pričaju širom sveta.

Vi ste slikarka, vlasnica ste i cvećare. Šta Vam rad na takvom lepom i šarenom mestu pruža? Sigurno Vas određeni ljudi asociraju na cveće (i obrnuto). Na koji cvet prvo pomislite kada se setite „Čuvarke priča“? Koji cvet najviše odgovara ličonsti Dženis? A gospođe B? Juana? Fione? Adama? Decija?

Cveće, slikarstvo, kreativnost i boje prožimaju neke od mojih knjiga. Kao i kancelarijski pribor. Uostalom, posedujem i firmu koja proizvodi nalivpera! Kažu da treba pisati o onome što poznaješ – a ovo su neke od stvari koje su mi donele radost u životu. Dženis bi bila divlja ruža. Jednostavna, suptilnog mirisa i skrivena u živici. Gospođa B bi bila čičak. Vrlo bodljikava! Juan bi više bio drvo nego cvet. Bor. Postojan, i izrastao u Škotskoj. Nisam sigurna za Fionu i Adama, ali Decije bi, naravno, bio pasja ruža! Rasla bi u živici, tik uz Dženis.

Kako Vi ističete – neke reči moraju biti ispisane mastilom (some words need to be written in ink). Možete li nam napisati koje reči nikada ne smemo zaboraviti i kojih bismo morali uvek da se setimo?

Rekla bih: čini ispravnu stvar – i piši pravu stvar!

Autor: Siniša Bošković
Izvor: časopis Bukmarker, br. 55


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ne propustite sajamske dane u knjižarama do 7 novembra laguna knjige Ne propustite Sajamske dane u knjižarama do 7. novembra
03.11.2025.
Sajam knjiga se završio, ali sajamski dani još traju u svim Delfi knjižarama i Laguninim klubovima čitalaca u Srbiji i regionu na više od 60 lokacija, kao i na sajtovima laguna.rs, delfi.rs i dicearen...
više
stefan tićmi družiće se sa čitaocima u delfi knjižari isidora sekulić četvrtak, 6 novembar u 16 sati laguna knjige Stefan Tićmi družiće se sa čitaocima u Delfi knjižari „Isidora Sekulić“ – četvrtak, 6. novembar u 16 sati
04.11.2025.
U četvrtak 6. novembra gost Delfi knjižare „Isidora Sekulić“ u Pančevu od 16.00 biće Stefan Tićmi, koji je napisao dirljivu, duhovitu i uzbudljivu knjigu „Tata kaže gambit“ i na prazna polja postavio ...
više
iz prve ruke kako je svet stvorio zapad razotkrivanje mita laguna knjige Iz prve ruke: „Kako je svet stvorio Zapad“ – razotkrivanje mita
04.11.2025.
Urednik Srđan Krstić preporučuje knjigu „Kako je svet stvorio Zapad“ Džozefine Kvin, koja preispituje tradicionalne poglede na prošlost i pruža novi narativ prateći milenijume globalnih susreta i...
više
prikaz romana tigar i vuk dve duše u jednoj laguna knjige Prikaz romana „Tigar i vuk“: Dve duše u jednoj
04.11.2025.
Roman „Tigar i vuk“ britanskog autora Adrijana Čajkovskog istražuje fantastički svet ljudi koji mogu da se pretvaraju u životinje svojih plemena. Radnja se odvija u nekoj vrsti bronzanog do ranog gvoz...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.