Laguna - Bukmarker - Crnjanski i Andrić na kantaru koji ne meri zavist - Knjige o kojima se priča
Sajamski dani od 20. oktobra do 7. novembra.
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Crnjanski i Andrić na kantaru koji ne meri zavist

Ako govorimo o Crnjanskom danas i to danas stavimo na kantar, onda na drugom tasu mora biti Andrićevo danas.

Drugog danas nema. Mera i za jednog i za drugog. (A taj kantar ne meri ni zavist, ni ljubomoru...) Bio je Crnjanski svestan te mere. I kada ga optužuju, da je uvek tražio da dobije više nego drugi, prepiska ga brani. O honorarima posle Drugog svetskog rata, na primer, nije pregovarao. Imao je meru. Samo je tražio da mu daju onoliko koliko daju i Andriću.

Sačuvano je manje od četrdeset „pisama” koje su razmenili Andrić i Crnjanski. Sačuvano je jedno pismo s kraja 1918. godine; šest pisama iz 1919. godine; a iz 1920. godine imamo sačuvana tri pisma – od toga je jedno Andrićevo. (To je jedino sačuvano Andrićevo pismo; pisano je u Rimu, a Andrić ističe tri pesme Crnjanskog: „Vetri”, „Pozdrav” i „Srp na nebu”. Očito je da je imao u rukama „Liriku Itake“). Iz 1922. godine imamo tri pisma; iz 1925. isto tri pisma; iz 1926. godine jedno pismo; iz 1927. godine jedno; iz 1928. godine ponovo tri pisma; iz 1929. tri pisma; iz 1930. tri; iz 1931. tri pisma; iz 1932. tri pisma; iz 1939. jedno pismo i posle Drugog svetskog rata iz 1968, iz godine smrti Andrićeve žene, Milice Babić, sačuvan je telegram upućen i u Herceg Novi i u Beograd. (A telegram potpisuju Vida i Miloš Crnjanski.)

Crnjanski Andriću piše kao prijatelju, ali i kao uredniku o onome što trenutno piše, kao i o onome što je završio; ali piše i o svojim literarnim planovima – a tih planova je uistinu mnogo. Često se i jedna ista knjiga pominje više puta – pod različitim naslovom. Kad napiše da sprema roman „Život komendijaša Čarnojevića“, onda je jasno da je to budući roman „Dnevnik o Čarnojeviću“. A verovatno je ista knjiga i „Dnevnik izumiranja“, koja mu je, po njegovim rečima, „glavna stvar“, pri kraju 1919. godine.

Posle literature najčešće teme u prepisci su fudbal i žene. (Naravno da tu ima i pikantnih detalja.) Čak u tri navrata Crnjanski piše o fudbalu. Kada ga Andrić zove u Split – to Crnjanskog seća na vreme kada je bio zdrav i mlad, na doba kada je bio jedan „od najboljih igrača footballa“. Godinu dana kasnije, 1920, piše Crnjanski da mu je užasno dosadno. A jedino što ga drži je fudbal. Kaže da ga opet igra „i to izvrsno”. („Zrak, veseli mladići, zelena trava, igra i pobede oslobodili su me zaguša iz Moskve”.) I ponovo, dve godine kasnije Crnjanski kaže da igra fudbal: „Moja četa vodi u prvenstvenim utakmicama za beogradsku župu”.

Vesela su i pominjanja žena. „Devojke pitaju za Vas” – piše Crnjanski Andriću 1920. godine. Ali, kasnije pominje i konkretna imena: „Svaki put kad vidim gđicu Lević pomislim: ’Bog neka bi mu dao da se ovde ogrijao’”. Dalje: „Gđica Lazarević provela je leto u Novom. Burno, ali u granicama pomorskog prava.” Za gospođu Božidara Kovačevića, pak kaže: „vredela bi malo Vašeg zdravlja.”

Kad je situacija delikatna, onda se imena ne pominju: „Moj Andriću, ja ove zime udadoh dve, za koje znam da neće ući u brak ’prečiste’.” I pomalo rezignirano Crnjanski se pita: „Zar su to jedini uspesi, koje ćemo imati u životu?”

Mada su interesantni i saveti Miloša Crnjanskog upućeni Andriću: „Što se tiče žena, ne zaljubljujte se, ohol ste čovek, a te lako varaju. Primate za gotovo i što nije znato. Nego kupujte žene. To je najbolje za zdravlje, kao dobar ručak i kakva bezbrižnost! Ne ženite se pak nikako – to Vam je kao da imate malo dete. Briga.”

Jedan jedini put je Crnjanski o Andriću u prepisci pisao nepovoljno. Posle Andrićeve afere sa ženom Gustava Krkleca, u pismima Marku Ristiću, Crnjanski se zgražava nad ovom Andrićevom aferom.

I umalo da zaboravim. Ono što boji prepisku Crnjanskog i Ive Andrića su izlivi ili neočekivane izjave ljubavi.

Nikome Crnjanski nije tako otvoreno „izjavljivao ljubav” kao Andriću. Da li u trenucima slabosti, ili u trenucima ushićenja, tek ostalo je sačuvano nekoliko tih izliva...

„Ne zaboravite da ja volim Ivu Andrića iz knjiga – a ne iz života, pošto se u životu ja uvek pretvaram, na papiru nikada.” – piše Crnjanski polovinom 1919. godine.

Naredne godine pak: „Znao sam da ću Vas u daljini jako voleti. Čistiji ste ja Vas ljubim.” (Andrić je tada sa službom u Rimu.)

Početkom 1921. godine – „Opet Vas voli Crnjanski”. Krajem 1927. godine, opet: „Vida Vas – sad je dobro – pozdravlja. Ja Vas na svoj način volim Crnjanski.” I poslednja „ljubavna izjava” je iz 1930. godine: „Kako je to strašno, već Vas se i ne sećam sasvim. A voleo sam Vas.”

Prof. dr Milivoj Nenin
Izvor: Dnevnik.rs
Fotografija Ive Andrića: Stevan Kragujević (po odobrenju kćerke Tanje Kragujević) / CC-BY-SA-3.0-RS / Wikimedia commons


Podelite na društvenim mrežama:

ne propustite sajamske dane u knjižarama do 7 novembra laguna knjige Ne propustite Sajamske dane u knjižarama do 7. novembra
05.11.2025.
Sajam knjiga se završio, ali sajamski dani još traju u svim Delfi knjižarama i Laguninim klubovima čitalaca u Srbiji i regionu na više od 60 lokacija, kao i na sajtovima laguna.rs, delfi.rs i dicearen...
više
stefan tićmi družiće se sa čitaocima u delfi knjižari isidora sekulić četvrtak, 6 novembar u 16 sati laguna knjige Stefan Tićmi družiće se sa čitaocima u Delfi knjižari „Isidora Sekulić“ – četvrtak, 6. novembar u 16 sati
05.11.2025.
U četvrtak 6. novembra gost Delfi knjižare „Isidora Sekulić“ u Pančevu od 16.00 biće Stefan Tićmi, koji je napisao dirljivu, duhovitu i uzbudljivu knjigu „Tata kaže gambit“ i na prazna polja postavio ...
više
novi broj nedeljnika u knjižarama delfi laguna knjige Novi broj Nedeljnika u knjižarama Delfi
05.11.2025.
Novi broj lista Nedeljnik je na kioscima, a od petka ga možete kupiti za samo 29 dinara u svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdavača ili proizvoda...
više
iz prve ruke kako je svet stvorio zapad razotkrivanje mita laguna knjige Iz prve ruke: „Kako je svet stvorio Zapad“ – razotkrivanje mita
04.11.2025.
Urednik Srđan Krstić preporučuje knjigu „Kako je svet stvorio Zapad“ Džozefine Kvin, koja preispituje tradicionalne poglede na prošlost i pruža novi narativ prateći milenijume globalnih susreta i...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.