Radnja romana „
Bog šume“ američke spisateljice
Liz Mur smeštena je u leto 1975. godine, u elitni kamp skriven u šumama severoistočnog Njujorka. U ranim jutarnjim satima otkriva se da je trinaestogodišnja ćerka bogate porodice Barbara van Lar nestala iz svog kreveta tokom noći. Njen nestanak oživljava stare demone: četrnaest godina ranije njen stariji brat nestao je u istom tom kampu i nikada nije pronađen. Dva nestanka, dve tragedije, koje kao kletva vise nad porodicom Van Lar, otvaraju složenu mrežu porodičnih tajni, društvenih nepravdi i potisnutih trauma.
Liz Mur koristi izuzetno ambicioznu narativnu strukturu: roman je ispripovedan iz mnoštva perspektiva – roditelja, savetnika u kampu, lokalnih policajaca, radnika, ali i dece. Ovakva polifonija omogućava čitaocu da postepeno sklapa slagalicu događaja iz različitih vremenskih perspektiva, prateći paralelno i nestanak brata i sestre. S druge strane, uprkos brojnim glasovima, likovima i isprepletenim vremenima, autorka uspeva da zadrži narativnu jasnoću: svaka perspektiva dodaje novi sloj istine i emocionalne nijanse u portret porodice Van Lar i zajednice.
Teme romana prevazilaze puku misteriju. „Bog šume“ je neformalna studija o raspadu privilegovanih porodica, o moći koja korumpira i ženskoj borbi u svetu koji im ne oprašta slabost. Stil je pak bogat i senzualan, krcat detaljima koji oživljavaju ambijent i unutrašnji život likova. Proza Liz Mur ima filmsku vizuelnost – čitalac gotovo može da oseti miris smole i čuje pesmu dece na jezeru. Ipak, autorka ne idealizuje prošlost: ispod sloja nostalgije nalazi se brutalna istina o društvenim podelama, o nasilju u porodici i o ženskoj tišini koja s vremenom postaje oblik otpora. Tako Liz Mur prikazuje čitav spektar ženskih likova koji na različite načine pokušavaju da prežive – majke koje se guše u neispunjenosti, ćerke koje beže u divljinu, žene koje pokušavaju da se izbore sa sistemom nasilja i nepravde.
Na samom kraju romana, umesto velikog otkrića tipičnog za triler, Liz Mur nudi dvosmislen, gotovo antiklimaktičan rasplet. Time autorka razbija konvencije žanra: nestanci dece nisu rezultat zločina, već posledica emocionalne disfunkcionalnosti, društvene nepravde i ljudske slabosti. Time roman iz misterije prerasta u tragičnu hroniku o gubitku i iskupljenju.
Roman tematizuje i klasne razlike: svet bogatih pripadnika porodice Van Lar suprotstavljen je svetu radnika i savetnika koji zavise od njihovog novca. Liz Mur pokazuje da tragedije ne nastaju samo iz zla već i iz društvene nejednakosti i ćutanja. Roman funkcioniše i kao meditacija o vremenu, o tome kako se gubici prenose s generacije na generaciju, i o pokušaju da se kroz razumevanje prošlosti pronađe iskupljenje.
„Bog šume“ je izuzetno delo – snažan, emotivan i moralno kompleksan roman o nestanku dece, ali još više o nestanku nevinih svetova. Liz Mur majstorski spaja napetost i poetiku, istražuje granice između zločina i slučaja, između ljubavi i krivice. U njegovom središtu nije misterija nestanka, već misterija ljudske duše.
Autor: Domagoj Petrović