Laguna - Bukmarker - Zašto nas učitelji teraju da čitamo stare priče? - Knjige o kojima se priča
Sajamski dani od 20. oktobra do 7. novembra.
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Zašto nas učitelji teraju da čitamo stare priče?

Slobodno se može reći – koliko učitelja toliko i razloga za čitanje starih priča. Stare priče nam se ponekad čine čudnim jer iznose verovanja, vrednosti i način života koji su mnogim čitaocima nepoznati. Kao profesor engleskog jezika verujem da postoji vrednost u čitanju knjiga koje su napisane mnogo decenija ili čak više vekova pre nas.

Foto: Unsplash

Učitelji navode učenike da čitaju stare romane kako bi se bolje povezali sa prošlim vremenima i tako naučili ponešto i o sadašnjosti. Takođe ih primoravaju da čitaju stare knjige jer se na taj način razvijaju mozak, nadarenost, empatija a ujedno to predstavlja istinski neobičnu i divnu zabavu.

Povezivanje prošlosti i sadašnjosti

U Šekspirovoj drami „Romeo i Julija“, na primer, tinejdžeri govore jezikom koji je sadašnjoj generaciji potpuno nepoznat. Oni se bore u duelima, oni se venčavaju, što je potpuno drugačije od današnjice.

Pa opet, Romeo i Julija se zaljubljuju jedno u drugo i time dovode do besa svoje roditelje, sa čime se i danas suočavaju mnogi tinejdžeri. Na kraju su Romeo i Julija počinili samoubistvo, što je nezamislivo mnogim tinejdžerima danas. Ali Šekspirova drama može biti mnogo važnija no što se to čini na prvi pogled.

Osim toga, mnoge moderne priče su zasnovane na starijim. Navešću samo jednu čijem uticaju i važnosti su posvećeni mnogi članci i studije – „Džejn Ejr“ Šarlote Bronte koja se otkriva u mnogim romanima od svog prvobitnog pojavljivanja 1848. godine.

Na primer, aluzije na „Džejn Ejr“ se diskretno pojavljuju u „Princezinim dnevnicima“, sagi „Sumrak“ i mnogim drugim romanima. Stoga čitanje starih romana može obogatiti iskustvo čitanja novih.

Razvoj nadarenosti i empatije

Psihološkinja Merien Volf je u svom delu „Prust i lignja“ pisala o „posebnim rečnicima u knjigama koje se ne pojavljuju u svakodnevnom govornom jeziku“. Rečnik – često složeniji u starijim knjigama – važan je faktor za razvoj mozga i nadarenosti.

Struktura rečenice u starijim delima ih može načiniti teškim. Razmotrimo samo početak skoro svake bajke: „Nekada davno, preko sedam gora i sedam mora, živeo je….“

Danas niko ne govori na taj način, ali drevne priče stavljaju reči u drugačiji poredak, što čini da mozak napornije radi. Takva vrsta vežbe izgrađuje svojstvo mozga.

Priče nas takođe čine osećajnim. U stvari, one nas uče saosećajnosti. Čitaoci se uplaše kada shvate da se Hari Poter nalazi u opasnosti; uzbuđeni su kada savlada letenje; srećni, rasterećeni ili ushićeni pošto Hari uz pomoć prijatelja porazi Voldemora.

Starije priče nas stoga mogu obdariti dubokim osećanjima, izlažući čitaoca širokom rasponu iskustva. Priče koje prikazuju junake različitog porekla ili su smeštena u nepoznate predele mogu imati slično dejstvo.

Čitanje može biti uzbudljivo

Stare priče su ponekad toliko čudne da je nemoguće ne uživati u njima.

U „Velikim očekivanjima“ Čarlsa Dikensa postoji junak koji se preziva Svinjić (Pumblechook). Da li možete da izgovorite njegovo ime a da se ne osmehnete?

U „Alisi u zemlji čuda“ Luisa Kerola mačka polako nestaje ostavljajući jedino svoj osmeh koji lebdi u vazduhu. I ponovo, nove priče su prepune zabave, ali zabave iz starih priča se mogu pretvoriti u nove.

Neću poricati da neke stare priče sadrže uvredljiv jezik i odražavaju stavove koje danas ne podržavamo. Ali čak i takve priče nas mogu naučiti da razmišljamo kritički.

Nije svaka stara knjiga dobra, ali kada vas učitelj zamoli da pročitate neku, razmotrite mogućnost da time izgrađujete svoj mozak, razvijate osećanja ili se zabavljate. Na kraju, isplati se probati.

Autor: Stiven Kan
Izvor: theconversation.com
Prevod: Aleksandra Mišić


Podelite na društvenim mrežama:

ne propustite sajamske dane u knjižarama do 7 novembra laguna knjige Ne propustite Sajamske dane u knjižarama do 7. novembra
05.11.2025.
Sajam knjiga se završio, ali sajamski dani još traju u svim Delfi knjižarama i Laguninim klubovima čitalaca u Srbiji i regionu na više od 60 lokacija, kao i na sajtovima laguna.rs, delfi.rs i dicearen...
više
stefan tićmi družiće se sa čitaocima u delfi knjižari isidora sekulić četvrtak, 6 novembar u 16 sati laguna knjige Stefan Tićmi družiće se sa čitaocima u Delfi knjižari „Isidora Sekulić“ – četvrtak, 6. novembar u 16 sati
05.11.2025.
U četvrtak 6. novembra gost Delfi knjižare „Isidora Sekulić“ u Pančevu od 16.00 biće Stefan Tićmi, koji je napisao dirljivu, duhovitu i uzbudljivu knjigu „Tata kaže gambit“ i na prazna polja postavio ...
više
novi broj nedeljnika u knjižarama delfi laguna knjige Novi broj Nedeljnika u knjižarama Delfi
05.11.2025.
Novi broj lista Nedeljnik je na kioscima, a od petka ga možete kupiti za samo 29 dinara u svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdavača ili proizvoda...
više
iz prve ruke kako je svet stvorio zapad razotkrivanje mita laguna knjige Iz prve ruke: „Kako je svet stvorio Zapad“ – razotkrivanje mita
04.11.2025.
Urednik Srđan Krstić preporučuje knjigu „Kako je svet stvorio Zapad“ Džozefine Kvin, koja preispituje tradicionalne poglede na prošlost i pruža novi narativ prateći milenijume globalnih susreta i...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.